{"id":21037527,"date":"2016-12-06T21:23:29","date_gmt":"2016-12-06T20:23:29","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037527"},"modified":"2016-12-07T01:32:43","modified_gmt":"2016-12-07T00:32:43","slug":"potvrdeno-je-fuzijski-reaktor-u-njemackoj-zaista-funkcionira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/potvrdeno-je-fuzijski-reaktor-u-njemackoj-zaista-funkcionira\/","title":{"rendered":"Potvr\u0111eno je: fuzijski reaktor u Njema\u010dkoj zaista funkcionira!"},"content":{"rendered":"<p>Krajem pro\u0161le godine znanstvenici s njema\u010dkog instituta Max Planck za fiziku plazme su pokrenuli gigantski fuzijski reaktor koji, ako proradi pravilno, ima potencijala postati prekretnica u potrazi za obnovljivim izvorom energije. Slu\u017ebeno su potvrdili da stroj zaista radi.<\/p>\n<p>To u prijevodu zna\u010di da bi jednog dana takav sli\u010dan model mogao prakti\u010dno postati beskona\u010dni izvor \u010diste obnovljive energije. Ovo je uistinu revolucionaran pomak, a ime eksperimentalnog fuzijskog reaktora je Wendelstein 7-X (W 7-X). Gradili su ga gotovo dva desetlje\u0107a i potro\u0161ili na njega gotovo milijardu eura. I isplatilo se.<\/p>\n<p>Sve je to rezultat neprestanog lova na mokri san svakog fizi\u010dara i energeti\u010dara \u2013 proces nuklearne fuzije koji bi bio od iznimne va\u017enosti za \u010dovje\u010danstvo. Proces je to koji se doga\u0111a unutar svih zvijezda, tako i Sunca, a koji energiju stvara spajanjem atomskih jezgri (a ne razbijanjem, \u0161to se radi u komercijalnim fuzijskim reaktorima).<\/p>\n<div id=\"attachment_21037526\" style=\"width: 936px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21037526\" class=\"wp-image-21037526 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/ncomms13493-f2.jpg\" alt=\"Foto: Nature.com\" width=\"926\" height=\"630\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/ncomms13493-f2.jpg 926w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/ncomms13493-f2-300x204.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/ncomms13493-f2-768x523.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/ncomms13493-f2-720x490.jpg 720w\" sizes=\"(max-width: 926px) 100vw, 926px\" \/><p id=\"caption-attachment-21037526\" class=\"wp-caption-text\">Foto: Nature.com<\/p><\/div>\n<p>Prednosti bi trebale biti enormne, jer fuzija kao gorivo mo\u017ee rabiti vodik, koji se mo\u017ee lako i jeftino proizvesti, a ne stvaraju se pritom nikakvi radioaktivni nusprodukti. Na fuziji se radi ve\u0107 dobrih 60 godina, a kao najuspje\u0161niji fuzijski reaktori su zasnovani su na \u201etokamak\u201c modelu reaktora u obliku u\u0161tipka, koji je opasan prstenovima elektromagneta. Rezultat mu nije pretjerano uspje\u0161an, jer treba izvor energije izvana, no na njima se i dalje radi. Zato se kod ovog uspje\u0161nog reaktora, W 7-X, koristio zahtjevniji dizajn \u201estellaratora\u201c.<\/p>\n<p>U tom se tipu reaktora plazma dr\u017ei u obliku izvrnute trake zbog nepravilno postavljenih magneta. Cilj je enormno ugrijanu plazmu (sli\u010dno temperaturama u Suncu) neprekidno odr\u017eavati u stanju potrebnom za nuklearnu fuziju, a prednost pred tokamak modelima je ve\u0107a komercijalna isplativost zbog mogu\u0107ih manjih i jeftinijih konstrukcija.<\/p>\n<p>Uzbudljive su to vijesti, jer je proces fuzije tehnolo\u0161ki kompliciran, za razliku od procesa fisije koji se ve\u0107 dugo koristi u nuklearkama diljem svijeta. Zato \u0107emo na san o fuziji pri\u010dekati jo\u0161 neko vrijeme, a dotle \u0107e se u uspje\u0161nosti natjecati reaktori W 7-X kao predstavnik stellaratora (koji planira koristiti ubudu\u0107e deuterij umjesto vodika) i ITER koji se trenutno gradi u Francuskoj kao tokamak model. Predstoje uzbudljive generacije fuzijskih reaktora i veselimo se njihovim budu\u0107im rezultatima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gradili su ga gotovo dva desetlje\u0107a i potro\u0161ili na njega gotovo milijardu eura. I isplatilo se.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037526,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"video","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16364],"tags":[19106,18541,17199],"class_list":["post-21037527","post","type-post","status-publish","format-video","has-post-thumbnail","hentry","category-inzenjerstvo","tag-fuzija","tag-nuklearna-fuzija","tag-nuklearni-reaktor","post_format-post-format-video"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037527"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037527\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037526"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}