{"id":21037544,"date":"2016-12-08T13:00:36","date_gmt":"2016-12-08T12:00:36","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037544"},"modified":"2020-04-26T11:37:45","modified_gmt":"2020-04-26T09:37:45","slug":"glazba-utjece-na-stvaranje-novih-veza-u-mozgu-kod-djece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/glazba-utjece-na-stvaranje-novih-veza-u-mozgu-kod-djece\/","title":{"rendered":"Glazba utje\u010de na stvaranje novih veza u mozgu kod djece"},"content":{"rendered":"

Prema novoj studiji, slu\u0161anje ili sviranje glazbe pove\u0107ava veze izme\u0111u tkiva u mozgu kod djece, a to mo\u017ee biti korisno kod lije\u010denja autizma i ADHD poreme\u0107aja.<\/p>\n

\u201eVe\u0107 je otprije poznato koliko dobrobiti mo\u017ee donijeti glazba kada se radi o lije\u010denju djece s ovim poreme\u0107ajima\u201c, ka\u017ee dr. Pilar Dies-Suarez, radiologinja u Hospital Infantil de Mexico Federico Gomez u Mexico Cityju, \u201eali uz pomo\u0107 ove studije mi mo\u017eemo bolje razumjeti kako se mijenja mozak i gdje se pojavljuju nove veze izme\u0111u vlakana.\u201c<\/p>\n

Znanstvenici su prou\u010davali 23 zdrave djece izme\u0111u 5 i 6 godina. Sva djeca su bila de\u0161njaci i nisu patila od neurolo\u0161kih, senzornih ili poreme\u0107aja pa\u017enje. Nijedno dijete nije imalo poduke iz neke grane umjetnosti.<\/p>\n

Sudionici u studiji su bili podvrgnuti procjeni prije i poslije glazbenih instrukcija uz pomo\u0107 diffusion tensor imaginga (DTI). DTI je napredna MR tehnika koja identificira mikrostrukturalne promjene u mo\u017edanoj bijeloj tvari.<\/p>\n

\u201eGlazbene instrukcije u ranoj dobi mogu pridonijeti boljem razvoju mozga, optimizaciji stvaranja neuronskih mre\u017ea i stimulaciji postoje\u0107ih mo\u017edanih veza\u201c, rekla je dr. Dies-Suarez.<\/p>\n

Mo\u017edana bijela tvar se sastoji od milijuna \u017eiv\u010danih vlakana koji se nazivaju aksoni. Oni su komunikacijski kablovi koji povezuju razli\u010dita podru\u010dja u mozgu. DTI mjeri kretanje izvanstani\u010dnih molekula vode uz aksone (mjerenje se naziva frakcionalna anizotropija ili FA). Kod zdrave bijele tvari, pravac izvanstani\u010dnih molekula vode je obi\u010dno uvijek isti, a FA je visoka. Kada je njihovo kretanje nasumi\u010dno, vrijednost FA sa smanjuje, \u0161to sugerira na abnormalnosti.<\/p>\n

Tijekom \u017eivota, sazrijevanje veza u mozgu i veza izme\u0111u motori\u010dkih, slu\u0161nih i drugih podru\u010dja omogu\u0107uje razvoj brojnih kognitivnih sposobnosti, uklju\u010duju\u0107i i glazbene vje\u0161tine. Prija\u0161nje studije su povezale autizam i ADHD sa smanjivanjem volumena i veza me\u0111u tkivom u frontalnom re\u017enju mozga. Slabije veze u frontalnom re\u017enju, podru\u010dju mozga u kojem se odvijaju slo\u017eeni kognitivni procesi, su biomarker ovih poreme\u0107aja.<\/p>\n

Djeca su devet mjeseci i\u0161la na glazbene poduke. Koristile su se Boomwhackers udaraljke. DTI rezultati su pokazali pove\u0107anje FA i du\u017eine aksonskih vlakana u razli\u010ditim podru\u010djima u mozgu i to najvi\u0161e u prednjem mozgu.<\/p>\n

\"Foto:

Foto: Radiological Society of North America<\/p><\/div>\n

\u201eKada djeca imaju glazbenu poduku, njihov mozak mora raditi odre\u0111enu zada\u0107u\u201c, rekla je dr. Dies-Suarez. \u201eTe zada\u0107e uklju\u010duju slu\u0161ne, motori\u010dke, kognitivne, emocionalne i dru\u0161tvene vje\u0161tine koje aktiviraju razli\u010dita podru\u010dja u mozgu. Takvi rezultati se doga\u0111aju zbog potrebe stvaranja vi\u0161e veza izme\u0111u dvije hemisfere mozga.\u201c<\/p>\n

Znanstvenici vjeruju da bi rezultati ove studije mogli pomo\u0107i u osmi\u0161ljavanju strategija kod lije\u010denja poreme\u0107aja kao \u0161to su autizam i ADHD.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema novoj studiji, slu\u0161anje ili sviranje glazbe pove\u0107ava veze izme\u0111u tkiva u mozgu kod djece, a to mo\u017ee biti korisno kod lije\u010denja autizma i ADHD poreme\u0107aja. \u201eVe\u0107 je otprije poznato koliko dobrobiti mo\u017ee donijeti glazba kada se radi o lije\u010denju djece s ovim poreme\u0107ajima\u201c, ka\u017ee dr. Pilar Dies-Suarez, radiologinja u Hospital Infantil de Mexico Federico […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037574,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16669,22083],"class_list":["post-21037544","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-glazba","tag-mexico"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037544","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037544"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037544\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037574"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037544"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037544"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037544"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}