![\"8903809389\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/8903809389-1.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\nProsje\u010dna mjese\u010dna koli\u010dina arkti\u010dkog leda u periodu od 1978. – 2016. (Izvor: NSIDC)<\/p>\n\n\n\n
Razina leda na Antarktici, koja se do sada \u010dinila otpornija na utjecaj porasta temperature od Arktika, po\u010dela je naglo opadati u studenom, a ako se situacija ne promijeni i tamo \u0107emo uskoro zabilje\u017eiti rekordno nisku razinu leda.<\/p>\n\n\n\n
Ameri\u010dki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu izvje\u0161tava kako je razina leda na Antarktici, nakon \u0161to je dosegla svoj godi\u0161nji maksimum 31. kolovoza, puno prije nego \u0161to se o\u010dekivalo, po\u010dela brzo opadati, i to za 1 milijun kvadratnih kilometara manje od prethodne rekordno niske razine, postavljene 1986. godine.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er je 1,81 milijuna \u010detvornih kilometara manja od prosje\u010dne razine perioda od 1981. do 2010. godine, \u010dime je ukupan iznos izgubljenog leda na Zemljina dva pola 3,76 milijuna \u010detvornih kilometara – ekvivalentno povr\u0161ini dvije Indonezije, a dvostruko ve\u0107a od Aljaske.<\/p>\n\n\n\n
Led se topi “gotovo bez presedana” u vrijeme kada se arkti\u010dki led izgubljen prethodnog ljeta po\u010dinje nadokna\u0111ivati, ali s neuobi\u010dajeno visokim temperaturama mora i atmosfere \u0161anse za oporavak vrlo su male.<\/p>\n\n\n\n
“Izgleda da trostruki whammy<\/em> – toplo more, topla atmosferi te uzorak vjetra djeluje protiv leda na Arktiku”, rekao je Serreze Oliver Milman za The Guardian.<\/p>\n\n\n\n Iako je sudbina Arktika posljednjih godina prili\u010dno jednosmjerna, iznad prosje\u010dne temperature uzrokuju iznad prosje\u010dni gubitak morskog leda, za znanstvenike Antarktika predstavlja izazov.<\/p>\n\n\n\n Morski led na Arktiku do sada nije bio na toliko niskoj razini, dok je topljenje na Antarktiku daleko suptilnije, a posljednjih nekoliko godina na nekim mjestima koli\u010dina morskog leda \u010dak se i pove\u0107ava.<\/p>\n\n\n\n Nakon gubitka 1 milijuna kvadratnih kilometara koji nestaju u oceanu, dvostruko vi\u0161e od prethodnog rekorda iz 1986. godine, po\u010dinju se pojavljivati pukotine.<\/p>\n\n\n\n Kako ka\u017ee Serreze, rekordno niske razine mogu biti “glupa pogre\u0161ka”, ali i dokaz da je “Antarktika uspavani slon koji se po\u010dinje buditi.”<\/p>\n\n\n\n Znak da je Antarktika krenula sporim ali razornim putem jest pojava na tisu\u0107e neobi\u010dnih plavih jezera u kolovozu, jednaka onima koji su se pojavili na Grenlandu izme\u0111u 2011. i 2014. kada je izgubljeno nevjerojatnih 1 trilijuna tona leda.<\/p>\n\n\n\n \u201eIsto\u010dna Antarktika dio je kontinenta za koji ljudi dosta dugo pretpostavljaju da je relativno stabilan”, rekao je jedan od istra\u017eiva\u010da koji su uo\u010dili pojavu jezera, Stewart Jamieson sa Sveu\u010dili\u0161ta Durham.<\/p>\n\n\n\n Jamieson nastavlja, “Nema mnogo promjena, tamo je vrlo, vrlo hladno, pa su prva jezera na povr\u0161ini leda tek nedavno identificirana.” Kako se morski led u oceanu topi poja\u010dava se proces zagrijavanja izlaganjem “tamnog mora” koje se nalazi izvan dosega sun\u010deve svjetlosti, \u0161to ubrzava cijeli proces topljenja.<\/p>\n\n\n\n Ove godine pet pacifi\u010dkih otoka izgubljeno je zbog podizanja razine mora kao rezultat topljenja leda, treba se zapitati ho\u0107e li sli\u010dni scenariji u skoroj budu\u0107nosti postati znatno \u010de\u0161\u0107i.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Koli\u010dine leda na Antarktici i Arktiku ovoga studenog rekordno su niske, a znanstvenici izvje\u0161tavaju da smo od 4. prosinca izgubili 3,76 milijuna \u010detvornih kilometara leda – vi\u0161e od ukupne povr\u0161ine Indije. Pro\u0161log mjeseca, temperature u dijelovima Arktika narasle su do 20 Celzijevih stupnjeva iznad normale, a 2016. na putu je da postane najtoplija godina do […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065872,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16998],"class_list":["post-21037555","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-globalno-zatopljenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037555","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037555"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037555\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065873,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037555\/revisions\/21065873"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065872"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037555"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037555"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037555"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"slika3\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/slika3.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n