Fizi\u010dari su prona\u0161li rijedak kvazi-kristal u komadu ruskog meteorita, a to je tek tre\u0107i put da smo u prilici vidjeli taj \u010dudan materijal u prirodi.<\/p>\n
Nastali u svemiru ovi kristali nisu samo zanimljivi zbog toga \u0161to su rijetki, ve\u0107 zato \u0161to je njihova atomska struktura vrlo neobi\u010dna.<\/p>\n
Desetlje\u0107ima je njihovo postojanje smatrano nemogu\u0107im, a prvog znanstvenika koji ih je otkrio ko\u0161tali su posla.<\/p>\n
Uzorak kristala je na\u0111en od strane tima predvo\u0111enim geologom Lucom Bindiem s University of Florence u Italiji.<\/p>\n
Znanstvenici su ispitivali komadi\u0107e meteorita koji je pao u regiju Khatyrka u Rusiji prije pet godina, kada su sasvim slu\u010dajno prona\u0161li uzorak kvazi – kristala.<\/p>\n
Ovo je tre\u0107i kvazi – kristal prona\u0111en u komadi\u0107u meteorita do sada, \u0161to nam govori da ih zasigurno ima jo\u0161, a mo\u017eda i s neobi\u010dnijim strukturama.<\/p>\n
“Ono \u0161to je ohrabruju\u0107e je da smo mi prona\u0161li tri razli\u010dite vrste kvazi – kristala u istom meteoritu s tim da zadnji ima kemijsku strukturu koja nikad prije nije bila vi\u0111ena u kvazi – kristalu”, rekao je jedan od znanstvenika koji radi na projektu, Paul Steinhardt s Princeton Universityja.<\/p>\n
No \u0161to je uop\u0107e kvazi – kristal? On se sastoji od jedinstvene atomske strukture koja kombinira simetri\u010dna svojstva kristala i kaos amorfne \u010dvrste tvari. Kod njih su atomi slo\u017eeni u uzorke koji se nikad ne ponavljaju i tvore peterokute, a ne kvadrate ili pravokutnike.<\/p>\n
Jo\u0161 1982. izraelski kemi\u010dar Daniel Shechtman je predvidio kako druga\u010diji tip atomske strukture mo\u017ee nastati u prirodi. Neobi\u010dan oblik materije \u010dija atomska struktura ne pokazuje ponavljanje uzorka u niti jednoj od tri prostorne dimenzije.<\/p>\n
Kada je prona\u0161ao uzorke sinteti\u010dkog materijala stvorene u laboratoriju, rekao je sam sebi “Eyn chaya kao”, \u0161to se prevodi kao “Ne mo\u017ee postojati takvo bi\u0107e” na hebrejskom.<\/p>\n
Ve\u0107 2011. Shechtman je nagra\u0111en Nobelovom nagradom iz kemije za svoje otkri\u0107e, ali ne prije nego li je bio ismijavan godinama od strane struke zbog predlaganja kako se tada mislilo “smije\u0161ne” i “nemogu\u0107e” strukture.<\/p>\n
Kvazi – kristali su nevjerojatni zato \u0161to se gotovo dva stolje\u0107a smatralo kako savr\u0161ena simetrija u atomskim strukturama slijedi vrlo odre\u0111en niz pravila, to\u010dnije da struktura kristala mo\u017ee biti samo periodi\u010dna.<\/p>\n
Njegovi gra\u0111evni blokovi su 12-strane (dodekagonalne) strukture, koje u sebi imaju pak trokutaste, kvadrati\u010daste i romboidne uzorke. ‘Savr\u0161eno su ure\u0111ene, ali se nikad ne ponavljaju’.
\nIako su rijetkost u prirodi, bar na zemlji, ovi kristali su jednostavni za napraviti u laboratoriju te se sinteti\u010dki kvazi – kristali ugra\u0111uju u sve od tave do led lampi.<\/p>\n
Kada su znanstvenici ispitali strukturu novih kvazi – kristala, potvrdili su da se radi o kombinaciji aluminija, bakra i \u010delika. Ipak ovo je tek po\u010detak shva\u0107anja ovih “nemogu\u0107ih kristala”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Fizi\u010dari su prona\u0161li rijedak kvazi-kristal u komadu ruskog meteorita, a to je tek tre\u0107i put da smo u prilici vidjeli taj \u010dudan materijal u prirodi. Nastali u svemiru ovi kristali nisu samo zanimljivi zbog toga \u0161to su rijetki, ve\u0107 zato \u0161to je njihova atomska struktura vrlo neobi\u010dna. Desetlje\u0107ima je njihovo postojanje smatrano nemogu\u0107im, a prvog […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037602,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336,16374],"tags":[17719,17080],"class_list":["post-21037599","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","category-geografija-i-geologija","tag-kristal","tag-meteorit"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037599","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037599"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037599\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037602"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037599"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037599"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037599"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}