{"id":21037627,"date":"2016-12-10T21:10:25","date_gmt":"2016-12-10T20:10:25","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037627"},"modified":"2016-12-11T01:20:09","modified_gmt":"2016-12-11T00:20:09","slug":"jeste-li-culi-za-fingalovu-pecinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/jeste-li-culi-za-fingalovu-pecinu\/","title":{"rendered":"Jeste li \u010duli za Fingalovu pe\u0107inu?"},"content":{"rendered":"

Ako bismo sastavljali top listu najimpresivnijih speleolo\u0161kih objekata u svijetu, Fingalova pe\u0107ina<\/strong><\/em> zasigurno bi se na\u0161la me\u0111u prvih deset. Navedena se nalazi na nenaseljenom otoku Staffi, a u sklopu arhipelaga Unutarnjih Hebrida koji pripadaju \u0160kotskoj.<\/p>\n

\"Pogled<\/a>

Pogled na pe\u0107inu izvana (FOTO: walkdailypost.com)<\/p><\/div>\n

Neobi\u010dnom izgledu pe\u0107ine ponajvi\u0161e doprinose nakupine \u0161esterokutnih stupova gra\u0111enih od bazalta, nastalih tijekom paleocena, kad je hla\u0111enjem lava po\u010dela pucati, stvaraju\u0107i prvo \u010detverokutne blokove, a potom i \u0161esterokutne oblike, koje je more potom dalje erodiralo kroz proces abrazije. Sli\u010dne geolo\u0161ke oblike mogu\u0107e je prona\u0107i i na podru\u010dju Sjeverne Irske, ba\u0161 kao i na obli\u017enjoj Ulvi.<\/p>\n

\"Ne,<\/a>

Ne, ovo nije ulaz u Erebor, negounutra\u0161njost Fingalove pe\u0107ine (FOTO: World of Travel)<\/p><\/div>\n

Ipak, valja re\u0107i kako je pe\u0107ina postala poznata ponajprije zbog svoje iznimne akustike, \u010demu doprinosi kombinacija polukru\u017enog svoda \u0161pilje i huka obli\u017enjih valova, \u0161to ostavlja dojam svojevrsne prirodne katedrale. \u0160tovi\u0161e, njeno ime na \u0161kotskom gaelskom jeziku glasi An Uaimh Bhinn<\/strong><\/em>, \u0161to u prijevodu zna\u010di “raspjevana pe\u0107ina”.<\/p>\n

\"Svod<\/a>

Svod Fingalove pe\u0107ine (FOTO: Nickelarse.com)<\/p><\/div>\n

Ime je dobila po istoimenom junaku iz epskih pjesama \u0161kotskog barda Jamesa Macphersona<\/strong>, koji je djelovao u 18. stolje\u0107u, a \u010diji je opus obilje\u017een pjesmama za koje je tvrdio kako se baziraju na pjesmama drevnog \u0161kotskog pjesnika Ossiana<\/strong>, koje je on navodno prona\u0161ao. Sama \u0161pilja se svojedobno nalazila na podru\u010dju kojim je upravljao klan MacQuarrie, a s ostatkom svijeta ju je upoznao engleski prirodoslovac Joseph Banks<\/strong> davne 1772. godine.<\/p>\n

Budu\u0107i da pe\u0107inu krasi veliki ulaz u koji prodire more, nije ju uvijek mogu\u0107e posjetiti. Ipak, obi\u010dno je dostupna za razgledavanje od travnja do rujna, kada vremenski uvjeti dopu\u0161taju spu\u0161tanje niz prirodno stvorene stepenice od bazalta. Po ulasku u pe\u0107inu posjetitelji mogu u\u017eivati u pogledu na susjedni otok Ionu.<\/p>\n

\"\u0160etnica<\/a>

\u0160etnica u pe\u0107ini (FOTO: Pintrest, BeautifulPlacesToVisit.com)<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako bismo sastavljali top listu najimpresivnijih speleolo\u0161kih objekata u svijetu, Fingalova pe\u0107ina zasigurno bi se na\u0161la me\u0111u prvih deset. Navedena se nalazi na nenaseljenom otoku Staffi, a u sklopu arhipelaga Unutarnjih Hebrida koji pripadaju \u0160kotskoj. Neobi\u010dnom izgledu pe\u0107ine ponajvi\u0161e doprinose nakupine \u0161esterokutnih stupova gra\u0111enih od bazalta, nastalih tijekom paleocena, kad je hla\u0111enjem lava po\u010dela pucati, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037632,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[17705,18428],"class_list":["post-21037627","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-pecina","tag-skotska"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037627"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037627\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}