{"id":21037653,"date":"2016-12-11T20:16:23","date_gmt":"2016-12-11T19:16:23","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037653"},"modified":"2016-12-11T20:19:59","modified_gmt":"2016-12-11T19:19:59","slug":"rekonstruirano-lice-9-i-pol-tisuca-godina-starog-covjeka-iz-neolitika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/rekonstruirano-lice-9-i-pol-tisuca-godina-starog-covjeka-iz-neolitika\/","title":{"rendered":"Rekonstruirano lice 9 i pol tisu\u0107a godina starog \u010dovjeka iz neolitika"},"content":{"rendered":"<p>Nemamo se ba\u0161 uvijek priliku zagledati u o\u010di povijesti. I to u onom zaista autenti\u010dnom obliku. Arheolozi Britanskog muzeja dali su nam priliku da po prvi put vidimo kako je izgledala glava 9 tisu\u0107a i 500 godina starog \u010dovjeka iz Jerihona.<\/p>\n<p>Arheolozi jedne od najzna\u010dajnijih muzejskih ustanova na svijetu, Britanskog muzeja, uspje\u0161no su izvr\u0161ili rekonstrukciju autenti\u010dne glave iz Jerihona koja se\u017ee u mla\u0111e kameno doba ili neolitik. Podsjetimo, Jerihon je najstarije gradsko naselje uop\u0107e smje\u0161teno u dana\u0161njoj Palestini. Od neprocjenjive je vrijednosti saznanje kako je izgledao tada\u0161nji neoliti\u010dki \u010dovjek.<\/p>\n<p>Kako su znanstvenici uop\u0107e uspjeli u tom pothvatu? Zahvaljuju\u0107i drevnim lubanjama iz Jerihona koje danas svjedo\u010de o svom vremenu u mnogim muzejima. Zahvaljuju\u0107i tada\u0161njem obi\u010daju da se lubanjama rekonstruira lice u gipsu, sa \u0161koljkama umjesto o\u010diju i bojom umjesto facijalnih obraslina, mi danas imamo primjerke takvih prona\u0111enih modeliranih lubanja.<\/p>\n<p>Sve je to tada ra\u0111eno kao dio zagrobnog \u017eivota gdje se tako \u0161tovao kult predaka, a za te konkretne lubanje se vjeruje da su pripadale zna\u010dajnim ljudima za to vrijeme, uglavnom mu\u0161karcima. Glava se u toj formi \u010duvala izlo\u017eena dok se tijelo pokapalo.<\/p>\n<p>Pogledajte kako je glava tog, pretpostavlja se, \u010dovjeka u zreloj dobi izgledala prije rekonstrukcije arheologa:<\/p>\n<div id=\"attachment_21037651\" style=\"width: 820px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21037651\" class=\"wp-image-21037651 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/ReconstructedBody2.jpg\" alt=\"Foto: Sciencealert.com Credit: British Museum\" width=\"810\" height=\"1080\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/ReconstructedBody2.jpg 810w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/ReconstructedBody2-300x400.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/ReconstructedBody2-768x1024.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 810px) 100vw, 810px\" \/><p id=\"caption-attachment-21037651\" class=\"wp-caption-text\">Foto: Sciencealert.com Credit: British Museum<\/p><\/div>\n<p>Suvremena metoda mikro-CT skeniranja dopustila je znanstvenicima uvid u sve potankosti lubanje i dala na\u010din kako da je to\u010dno rekonstruiraju. Skeniranje je otkrilo kako je glavi nedostajala \u010deljust ispod gipsa, da je gornji dio zuba bio u propadanju te da je osoba u nekom dijelu \u017eivota pretrpjela lom nosne kosti. Tako\u0111er, saznali su da je osoba bila podvrgnuta \u010destom obi\u010daju vezivanja glave od malena u svrhu produljivanja i pro\u0161irivanja lubanje. Lubanja takvog izgleda se smatrala privla\u010dnom.<\/p>\n<div id=\"attachment_21037652\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignleft\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21037652\" class=\"wp-image-21037652 size-medium\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/paganis-new-factory-in-san-cesario-sul-panaro-modenab-300x450.jpg\" alt=\"Foto: Sciencealert.com Credit: British Museum\" width=\"300\" height=\"450\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/paganis-new-factory-in-san-cesario-sul-panaro-modenab-300x450.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/paganis-new-factory-in-san-cesario-sul-panaro-modenab.jpg 433w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><p id=\"caption-attachment-21037652\" class=\"wp-caption-text\">Foto: Sciencealert.com Credit: British Museum<\/p><\/div>\n<p>Pored navedenih bogatih saznanja, znanstvenici ne \u017eele stati samo na tome. Namjera im je saznati i korisne stvari iz DNA koju \u0107e, nadaju se, dobiti bez da o\u0161tete lubanju. Ukoliko u tome uspiju i ako kojim slu\u010dajem tako stara DNA iz ostataka bude imala sa\u010duvane neke podatke, imat \u0107emo priliku mo\u017eda saznati boju kose i o\u010diju navedenog \u010dovjeka.<\/p>\n<p>Navedene rekonstrukcije modernim metodama postaju popularne, pogotovo ako se prisjetimo uspje\u0161nog australskog pothvata rekonstruiranja lica prastare egipatske mumije. U svakom slu\u010daju, koga bude zanimalo iskustvo vi\u0111enja jerihonskog lica u\u017eivo, neka se zaputi u Britanski muzej gdje \u0107e isto biti izlo\u017eeno do sredine velja\u010de sljede\u0107e godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nemamo se ba\u0161 uvijek priliku zagledati u o\u010di povijesti. I to u onom zaista autenti\u010dnom obliku. Arheolozi Britanskog muzeja dali su nam priliku da po prvi put vidimo kako je izgledala glava 9 tisu\u0107a i 500 godina starog \u010dovjeka iz Jerihona. Arheolozi jedne od najzna\u010dajnijih muzejskih ustanova na svijetu, Britanskog muzeja, uspje\u0161no su izvr\u0161ili rekonstrukciju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037650,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[16703,19122,18314,19121],"class_list":["post-21037653","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-covjek","tag-jerihon","tag-neolitik","tag-rekonstrukcija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037653","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037653"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037653\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037650"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037653"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037653"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037653"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}