Voditelj ove studije profesor Darren Chian Siau Chen sa National University of Singapore’s Faculty of Engineering je sa svojim timom znanstvenika prou\u010davao \u0161to se doga\u0111a prilikom ispaljivanja brzih projektila u blok na\u010dinjen od pijeska te je do\u0161ao do saznanja da pijesak mo\u017ee upiti vi\u0161e od 85% energije proiza\u0161le iz udara. Ta se sposobnost pove\u0107ava s pove\u0107anjem brzine projektila.<\/p>\n
Pijesak ve\u0107 ima svoju primjenu u vojsci, ali jako malo se zna o njegovoj jedinstvenoj sposobnosti upijanja energije. Ova saznanja sugeriraju da bi pijesak mogao biti jeftinija, laganija i ekolo\u0161ki prihvatljivija alternativa za pobolj\u0161anje za\u0161tite infrastruktura.<\/p>\n
Znanstvenici su provodili testove za vrijeme ispaljivanja projektila razli\u010ditih oblika i veli\u010dina u blok od silikatnog pijeska. Silikatni pijesak je najpoznatija vrsta pijeska.<\/p>\n
\u201eIako se pijesak koristi za obranu, postoji jako malo saznanja o tome za\u0161to je otporan na udarce i kako se ta otpornost pove\u0107ava s brzinom i geometrijom projektila. Na\u0161a studija se usredoto\u010duje na mehanizam energije apsorpcije. Mi smo spoznali da pijesak ima veliki potencijal kao materijal za za\u0161titu protiv udara\u201c, rekao je profesor Chian.<\/p>\n
Pijesak ima bolju sposobnost upijanja energije od \u010delika<\/strong><\/p>\n Znanstvenici su otkrili kako prilikom udarca mo\u017ee nastati ekstrema frikcijska snaga koja mo\u017ee razbiti projektil na komadi\u0107e. To se doga\u0111a zbog pritiska, a zrnca pijeska se \u0161ire i pru\u017eaju otpor projektilima.<\/p>\n Me\u0111utim, sposobnost upijanja energije \u010delika zna\u010dajno se smanjuje kako se pove\u0107ava brzina projektila, pa projektil lako pro\u0111e kroz njega. To se naziva hidrodinami\u010dki efekt \u2013 \u010delik se pona\u0161a kao teku\u0107ina bez materijalne snage prilikom udarca projektila velike brzine.<\/p>\n Tim znanstvenika vjeruje da bi ova saznanja mogla utjecati na \u0161iru primjenu pijeska koji se trenutno najvi\u0161e koristi u proizvodnji stakla i gra\u0111evini.<\/p>\n \u201eZbog ovih jedinstvenih karakteristika, pijesak bi mogao imati \u0161iru primjenu u svakodnevnom \u017eivotu i sustavu obrane. Na primjer, mogao bi djelomi\u010dno zamijeniti uporabu \u010delika koji je jedan od klju\u010dnih materijala za sustave ratne opreme jer je pijesak jeftiniji i laganiji. Za vrijeme ratnog stanja, mo\u017ee se koristiti i kao dodatni gra\u0111evni materijal za pobolj\u0161anje za\u0161tite va\u017enih infrastruktura i skloni\u0161ta\u201c, rekao je prof. Chian.<\/p>\n Ovaj tim znanstvenika \u0107e provesti daljnja istra\u017eivanja kako bi otkrili pravi potencijal pijeska i drugih materijala kao \u0161to je npr. \u0161ljunak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Voditelj ove studije profesor Darren Chian Siau Chen sa National University of Singapore’s Faculty of Engineering je sa svojim timom znanstvenika prou\u010davao \u0161to se doga\u0111a prilikom ispaljivanja brzih projektila u blok na\u010dinjen od pijeska te je do\u0161ao do saznanja da pijesak mo\u017ee upiti vi\u0161e od 85% energije proiza\u0161le iz udara. Ta se sposobnost pove\u0107ava s […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037702,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[16955,19124],"class_list":["post-21037689","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-oruzje","tag-pijesak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037689","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037689"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037689\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037689"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037689"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037689"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}