Duga kao prst kod majmuna ili \u010dak 60 centimetara kod mor\u017ea. Rije\u010d je o evolucijskom \u010dudu – penisnoj kosti i njezinom konstantnom zbunjivanju znanstvenika oko pitanja za\u0161to je nestala kod ljudi.<\/p>\n
Iako su ljudi nekada imali kost u penisu, danas su oni i konji jedini predstavnici sisavaca koji su toga li\u0161eni. S obzirom na to da se pojavljuje kod sisavaca u tolikoj raznolikosti veli\u010dina, prozvali su je najraznovrsnijom kosti na svijetu.<\/p>\n
Ta ista kost i \u010dovjek vi\u0161e ne idu u istu re\u010denicu, jer se evolucija pobrinula da je smjesti u ropotarnicu povijesti. Svima je jasno da je vi\u0161e nema, ali pitanje je kako je postupno do\u0161lo do tog gubitka?<\/p>\n
Potaknuti upravo spomenutim razlikama u duljini penisne kosti kod \u017eivotinja, znanstvenici\u00a0 londonskog sveu\u010dili\u0161ta su odlu\u010dili rekonstruirati evolucijsku pripovijest o penisnoj kosti.<\/p>\n
Otkriveno je kako je kost prije 95 milijuna godina evoluirala kod sisavaca, a i da je bila prisutna kod onih prvih primata (prije oko 50 milijuna godina). Od tada pa nadalje kost je u penisu postajala ve\u0107a kod nekih, a opet manja kod drugih \u017eivotinja.<\/p>\n
Primjer makaki majmuna kao \u017eivotinje koja te\u017ei svega 10 kilograma svjedo\u010di o iznimno duga\u010dkoj penisnoj kosti u odnosu na cjelokupnu veli\u010dinu. Duljina joj je \u010dak 5 centimetara, \u0161to je drasti\u010dno dulje od kosti kod mangabeja, koji je ipak malo superiorniji po veli\u010dini.<\/p>\n
Voditelj studije, Kit Opie, tvrdi da je penisna kost dulja kod onih vrsta kod kojih dolazi do produljene penetracije. To ozna\u010dava onu penetraciju koja traje vi\u0161e od tri minute, \u0161to predstavlja strategiju tjeranja konkurencije od \u017eenke koju se oplo\u0111uje.<\/p>\n
Upravo zato i slu\u017ei kost penisa, jer se oslanja na vrh organa (a ne korijen) pa pru\u017ea strukturalnu podr\u0161ku za dulju penetraciju.<\/p>\n
Kod \u010dimpanzi kratko\u0107a kosti odgovara i kratkom trajanju \u010dina od nekoliko sekundi. Kod njih se \u017eenka pari sa svim mu\u017ejacima, jer tako stariji \u010dlanovi nikad ne po\u017eele ubiti potomstvo misle\u0107i da je njihovo.<\/p>\n
Nestanak kosti kod ljudi je vezan uz promjenu spolnog pona\u0161anja. Prije se razmno\u017eavalo i oplo\u0111ivalo druk\u010dije s drugim obrascem pona\u0161anja kod broja seksualnih partnera.<\/p>\n
Smanjivanjem broja partnera te posljedi\u010dnom monogamijom koja je postala dominantna, postupno je nestajao strah od konkurencije pa tako i potreba za dugotrajnim kopuliranjem.<\/p>\n
S druge strane, sa stanfordskog sveu\u010dili\u0161ta tvrde da je gubitak kosti s vremenom doveo do manje osjetljivosti nadra\u017eaja mu\u0161karca te produljenjem spolnog odnosa i posljedi\u010dno intenzivnijem povezivanjem parova te brigom za potomstvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Duga kao prst kod majmuna ili \u010dak 60 centimetara kod mor\u017ea. Rije\u010d je o evolucijskom \u010dudu – penisnoj kosti i njezinom konstantnom zbunjivanju znanstvenika oko pitanja za\u0161to je nestala kod ljudi. Iako su ljudi nekada imali kost u penisu, danas su oni i konji jedini predstavnici sisavaca koji su toga li\u0161eni. S obzirom na to […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037709,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[17833],"class_list":["post-21037710","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-penis"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037710"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037710\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037709"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}