{"id":21037764,"date":"2016-12-17T21:22:35","date_gmt":"2016-12-17T20:22:35","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037764"},"modified":"2016-12-17T22:25:14","modified_gmt":"2016-12-17T21:25:14","slug":"promatranjem-neutronske-zvijezde-otkriveno-cudno-kvantno-izoblicenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/promatranjem-neutronske-zvijezde-otkriveno-cudno-kvantno-izoblicenje\/","title":{"rendered":"Promatranjem neutronske zvijezde otkriveno \u010dudno kvantno izobli\u010denje"},"content":{"rendered":"

Prou\u010davaju\u0107i neutronsku zvijezdu RX J1856.5-3754<\/strong><\/em>, udaljenu oko 400 svjetlosnih godina od Zemlje, znanstvenici pod vodstvom prof. Roberta Mignanija<\/strong> s talijanskog Istituto Nazionale Di Astrofisica<\/em><\/a> iz Milana, ostali su zapanjeni otkri\u0107em neobi\u010dnog kvantnog izobli\u010denja, \u010dije postojanje jo\u0161 nikad nije registrirano na makroskopskoj razini. Rije\u010d je o tzv. vakuumskoj birefrigenciji<\/em>, poreme\u0107aju koji je teoretski opisan jo\u0161 30-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, a potom i empirijski potvr\u0111en, no samo na razini atoma.<\/p>\n

Naime, prema kvantnoj elektrodinamici, disciplini unutar kvantne mehanike koja opisuje me\u0111udjelovanje svjetlosti i materije, svemir je pun tzv. virtualnih \u010destica, koje se naizmjence pojavljuju i potom nestaju, naru\u0161avaju\u0107i pritom normalnu aktivnost fotona. Iako se virtualne \u010destice razlikuju od obi\u010dnih \u010destica kao \u0161to su elektroni ili fotoni, i to zbog jednostavne \u010dinjenice \u0161to obi\u010dne \u010destice nemaju mogu\u0107nost naizmjeni\u010dnog pojavljivanja i nestanka, valja naglasiti kako obje vrste \u010destica imaju sli\u010dne fluktuacije unutar kvantnog polja.<\/p>\n

I dok u obi\u010dnom praznom prostoru virtualne \u010destice nemaju utjecaja na pona\u0161anje fotona, situacija se drasti\u010dno mijenja u blizini jakih magnetskih polja kao \u0161to je ono neutronske zvijezde, gdje navedene po\u010dinju ozbiljno naru\u0161avati normalno pona\u0161anje fotona. “Rije\u010d je o makroskopskom prikazu kvantnog polja. Navedena pojava doga\u0111a se na razini neutronske zvijezde”, izjavio je Jeremy Heyl<\/strong>, s University of British Columbia<\/em>, koji ina\u010de nije bio uklju\u010den u navedeno istra\u017eivanje.<\/p>\n

Podsjetimo, neutronska zvijezda rezultat je eksplozije supernove, gdje se ostaci divovske zvijezde uru\u0161e u sebe, stvaraju\u0107i minijaturnu zvijezdu nevjerojatno velike gusto\u0107e i brze rotacije oko vlastite osi, zbog \u010dega navedenu jo\u0161 nazivaju i pulsar. Jedna \u017elica materije zbijene unutar neutronske zvijezde ima masu od milijardu tona, a njena povr\u0161ina je nemjerljivo \u010dvr\u0161\u0107a od \u010delika. Zbog toga takvi objekti imaju najsna\u017enija poznata magnetska polja u svemiru, koja drasti\u010dno utje\u010du na materiju u blizini.<\/p>\n

Kako jo\u0161 uvijek nemamo Teoriju kvantne gravitacije, koja bi na isti na\u010din opisala pona\u0161anje tijela na mikro i makro nivou, odnosno ujedinila Teoriju relativnosti i Kvantnu mehaniku, otkri\u0107e ovakvog kvantnog izobli\u010denja u orbiti neutronske zvijezde u suprotnosti je s Teorijom relativnosti, koja ka\u017ee kako je vakuum prazan, za razliku od kvantne mehanike koja predvi\u0111a kako je krcat virtualnim \u010desticama.<\/p>\n

“Prema kvantnoj elektrodinamici, sna\u017eno magnetiziran vakuum pona\u0161a se kao svojevrsna prizma za lom svjetlosti, a \u0161to je pojava poznata kao vakuumska birefrigencija”, naveo je Mignani u priop\u0107enju za javnost. “Ovu je pojavu mogu\u0107e detektirati jedino u prisustvu sna\u017enih magnetskih polja, kakva su ona neutronskih zvijezda”, dodao je \u010dlan tima Roberto Turolla<\/strong>.<\/p>\n

Talijanski znanstvenici doti\u010dnu su pojavu registrirali koriste\u0107i trenutno najmoderniji svjetski teleskop na povr\u0161ini planeta, poznati Very Large Telescope (VLT)<\/em>, promatraju\u0107i pritom tzv. linearnu polarizaciju, odnosno nagib svjetlosnih valova pod utjecajem magnetskog polja u praznom prostoru oko zvijezde. I dok Teorija relativnosti tvrdi kako se svjetlost kroz vakuum \u0161iri slobodno, bez izmjena, promatranje je ukazalo na linearnu polarizaciju od 16 stupnjeva, a \u0161to je mogu\u0107e objasniti jedino kroz utjecaj virtualnih \u010destica.<\/p>\n

\"vacuum-birefringence\"<\/a>

Grafi\u010dki prikaz vakuumske birefrigencije na primjeru neutronske zvijezde, gdje svjetlost dopire s navedene (lijevo) i potom biva linearno polarizirana dok putuje kroz vakuum svemira na svom putu do Zemlje (desno). (FOTO: ESO\/L. Cal\u00e7ada)<\/p><\/div>\n

Naravno, ove rezultate potrebno je potvrditi i kroz druga promatranja, kako bismo bili potpuno sigurni u njih.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prou\u010davaju\u0107i neutronsku zvijezdu RX J1856.5-3754, udaljenu oko 400 svjetlosnih godina od Zemlje, znanstvenici pod vodstvom prof. Roberta Mignanija s talijanskog Istituto Nazionale Di Astrofisica iz Milana, ostali su zapanjeni otkri\u0107em neobi\u010dnog kvantnog izobli\u010denja, \u010dije postojanje jo\u0161 nikad nije registrirano na makroskopskoj razini. Rije\u010d je o tzv. vakuumskoj birefrigenciji, poreme\u0107aju koji je teoretski opisan jo\u0161 30-ih […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037766,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[17335,17348,17064,19133,18006,17410],"class_list":["post-21037764","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","tag-fotoni","tag-kvantna-mehanika","tag-magnetsko-polje","tag-neutronska-zvijezda","tag-svemir-2","tag-teorija-relativnosti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037764","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037764"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037764\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037766"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037764"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037764"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037764"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}