Zaboravite sve \u0161to ste dosad znali. Prvo su nam priop\u0107ili da Pluton ustvari nije planet, a onda da je ipak ve\u0107i no \u0161to su mislili. Sad je o\u010dito na redu rekapitulacija svega \u0161to znamo o najve\u0107em planetu sustava, jer se on, ka\u017eu, ustvari ne okre\u0107e oko Sunca.<\/p>\n
Jupiter je onaj plinoviti div za kojeg znamo da je najve\u0107i planet Sun\u010devog sustava, koji se sa svojih mnogo mjeseca (\u0161to galilejskih, \u0161to inih) mo\u017ee pohvaliti i velikom crvenom pjegom, nizom ekvatorijalnih pojaseva te najintenzivnijim magnetskim poljem.<\/p>\n
Dosad je bio (a i ostat \u0107e) omiljenim planetom astronomskih amatera, jer je zbog veli\u010dine toliko uo\u010dljiv da vam za strastveno povr\u0161no prou\u010davanje istoga ne trebaju skupa opti\u010dka pomagala. Upravo ta njegova veli\u010dina je i ovdje, na neki na\u010din, tema.<\/p>\n
Svi znamo za njegovu strahovitu masu, tako\u0111er. To je mo\u017eda najsna\u017enija posebnost ovog gigantskog planeta. Naime, masa samog Jupitera je dva i pol puta ve\u0107a od sabrane mase svih preostalih planeta sustava (naravno, uklju\u010duju\u0107i i na\u0161 planet).<\/p>\n
Jupiter je toliko velik i masivan da njegov centar gravitacije nije u samom Suncu, nego u to\u010dki iznad povr\u0161ine nama za \u017eivot va\u017ene zvijezde. Spomenuta masa utje\u010de na pomjeranje gravitacijskog epicentra.<\/p>\n
Kad manji objekt orbitira oko nekog ve\u0107eg, to nije onda stati\u010dna rotacija, ve\u0107 svojevrsno me\u0111usobno orbitiranje, ali se uvijek \u010dini kako se ve\u0107i objekt uop\u0107e ne mi\u010de (iako oni oboje ustvari rotiraju oko zajedni\u010dke to\u010dke gravitacije).<\/p>\n
\u0160to je onaj ve\u0107i objekt masivniji, a onaj drugi manje masivniji, to je rotacijski ciklus pravilniji, zato \u0161to je centar gotovo uvijek unutar onog ve\u0107eg objekta.<\/p>\n