{"id":21037791,"date":"2016-12-20T08:52:57","date_gmt":"2016-12-20T07:52:57","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037791"},"modified":"2016-12-21T16:46:27","modified_gmt":"2016-12-21T15:46:27","slug":"na-marsu-pronaden-zivotno-vazan-element-bor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/na-marsu-pronaden-zivotno-vazan-element-bor\/","title":{"rendered":"Na Marsu prona\u0111en \u017eivotno va\u017ean element &#8211; bor!"},"content":{"rendered":"<p>Na Marsu se pojavilo ne\u0161to \u0161to podr\u017eava teoriju da je planet nekada imao podzemne vode pogodne za \u017eivot.<\/p>\n<p>Bor je polumetal i kemijski element rednog broja 5. Na na\u0161em planetu nije nikakva neuobi\u010dajenost, jer je \u0161iroko rasprostranjen i to uglavnom u obliku boraksa. NASA i njezino istra\u017eiva\u010dko vozilo (rover) Curiosity je na Crvenom planetu prona\u0161la upravo &#8211; bor. Doti\u010dni kemijski element je od strahovite va\u017enosti za \u017eivot upravo zato \u0161to predstavlja klju\u010dni dio mnogih proteinskih molekula i va\u017ean je za sintezu DNA.<\/p>\n<p>Znanstvenici su svoje veliko otkri\u0107e objavili tijekom godi\u0161njeg sastanka ameri\u010dke geofizi\u010dke unije u San Franciscu. Istra\u017eiva\u010d Patrick Gasda iz Los Alamos nacionalnog laboratorija u Novom Meksiku izjavio je kako nijedna ranija misija dosad nije prona\u0161la bor na Marsu. Za\u0161to je to toliko bitno? Pojasnit \u0107emo.<\/p>\n<p>Ako je taj bor koji je Curiosity prona\u0161ao u mineralima kalcij sulfata sli\u010dan onome na Zemlji, to bi trebalo biti dokaz da se temperatura podzemne vode Marsa nekada kretala izme\u0111u 0 i 60 stupnjeva Celzijevih, kao i to da je bila neutralne pH vrijednosti. To tako\u0111er treba zna\u010diti da je rastvoreni mineralni sadr\u017eaj te podzemne vode mogao biti pogodan za \u017eivot.<\/p>\n<p>To\u010dan vremenski period pogodnosti za \u017eivot ostaje jo\u0161 nepoznat. Svejedno, dovoljno je stvari koje navode na zaklju\u010dak da je \u010detvrti planet od Sunca bio milijunima godina pogodan za evoluciju \u017eivota mikroba.<\/p>\n<p>S obzirom na to da je rover Curiosity na\u0161ao bor na planini Sharp kratera Gale, stru\u010dnjaci ve\u0107 imaju teoriju za\u0161to je ba\u0161 to mjesto u pitanju. Naime, sugerira se da je Marsov krater Gale bio formiran u vremenu dok je planet bio mokar pa se s vremenom moglo formirati jezero unutar samog kratera. Postupno je jezero nestalo, a krater se na\u0161ao zatrpan sedimentima.<\/p>\n<p>Iako nema neposrednih dokaza postojanja prastarih mikroba s Marsa, ovo otkri\u0107e je od velike va\u017enosti da se to mo\u017eda uskoro dogodi. Jedva \u010dekamo nove zaklju\u010dke i mo\u017eda jo\u0161 neke marsovske pronalaske.<strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na Marsu se pojavilo ne\u0161to \u0161to podr\u017eava teoriju da je planet nekada imao podzemne vode pogodne za \u017eivot. Bor je polumetal i kemijski element rednog broja 5. Na na\u0161em planetu nije nikakva neuobi\u010dajenost, jer je \u0161iroko rasprostranjen i to uglavnom u obliku boraksa. NASA i njezino istra\u017eiva\u010dko vozilo (rover) Curiosity je na Crvenom planetu prona\u0161la [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037837,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"video","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16692,16490],"class_list":["post-21037791","post","type-post","status-publish","format-video","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-curiosity","tag-mars","post_format-post-format-video"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037791","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037791"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037791\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037837"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037791"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037791"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037791"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}