{"id":21037817,"date":"2016-12-20T17:28:59","date_gmt":"2016-12-20T16:28:59","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037817"},"modified":"2016-12-20T17:36:46","modified_gmt":"2016-12-20T16:36:46","slug":"evo-zasto-su-sve-sarenice-ustvari-smede-boje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/evo-zasto-su-sve-sarenice-ustvari-smede-boje\/","title":{"rendered":"Evo za\u0161to su sve o\u010di ustvari sme\u0111e boje"},"content":{"rendered":"<p>Prema \u010dlanku\u00a0<a href=\"http:\/\/edition.cnn.com\/2016\/12\/16\/health\/human-eye-color\/index.html?sr=twcnni121616human-eye-color1035AMStoryLink&amp;linkId=32455391\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">CNN-a<\/a>, bez obzira na to da li imate sive, zelene, plave ili sme\u0111e o\u010di, \u010dinjenica je da su sve \u0161arenice zapravo sme\u0111e boje i da je sve stvar percepcije.<\/p>\n<p>Bez brige, i dalje mo\u017eete uputiti nekome kompliment u vezi njihovih lijepih \u201eplavih o\u010diju\u201c, tu su samo malo biologija i fizika da vam objasne kakve su \u0161arenice iza svega onoga \u0161to mi povr\u0161inski vidimo.<\/p>\n<p>Ne postoji, recimo, plavi pigment \u0161arenice. Takvo opa\u017eeno plavetnilo je samo posljedica loma i refleksije svjetlosti. Iako ih mi opa\u017eamo u raznim nijansama boja, sve \u0161arenice su tehni\u010dki &#8211; sme\u0111e boje, a za to mo\u017eemo kriviti melanin. Ili bolje re\u010deno, melanocite u \u0161arenici.<\/p>\n<p>S obzirom na to da je melanin prirodni sme\u0111i pigment (tamnosme\u0111i, naj\u010de\u0161\u0107e) i da se nalazi u svim \u0161arenicama (osim kod ljudi s albinizmom), stvar je samo u koli\u010dini melanina i na\u010dina na koje se svjetlo apsorbira i reflektira. Tako se doga\u0111a ono \u0161to mi opa\u017eamo kao najrazli\u010ditije boje ljudskih \u0161arenica, a rezultat su raznih opti\u010dkih iluzija.<\/p>\n<p>Malo kome nije poznat fenomen plave boje \u0161arenica kod novoro\u0111en\u010dadi. Sve je to zbog toga \u0161to se melanin jo\u0161 treba formirati. Kad se to kasnije dogodi, \u0161arenice djeteta mijenjaju boju. Melanin ima sposobnosti apsorbirati razli\u010dite koli\u010dine svjetla, ovisno o tome koliko ga ima. \u0160to je vi\u0161e melanina u \u0161arenici, vi\u0161e je i svjetla apsorbirano, a manje reflektirano prema van. Kao rezultat toga vidimo ljude sa sme\u0111im \u0161arenicama o\u010diju.<\/p>\n<p>Kod plavookih ljudi sve je posljedica dijametralno obrnutih zakonitosti. To obja\u0161njava te dvije boje \u0161arenica, sme\u0111u i plavu, no \u0161to je s ostalima? Ostale zelene, sive i ine nijanse su opti\u010dki rezultat koli\u010dine, kakvo\u0107e i varijanti raspr\u0161enosti pigmenta u prednjem grani\u010dnom dijelu \u0161arenice.<\/p>\n<p>Spomenuta kakvo\u0107a i koli\u010dina pigmenta tako\u0111er je ovisna o samoj konstrukciji \u0161arenice. Upravo zato je zbog bogatstva varijanti tekstura i uzoraka svaka \u0161arenica jedinstvena poput otiska prsta. Obja\u0161njenja evolucije boja \u0161arenica se kre\u0107u od teorije postupnog mijenjanja zbog migracija u hladnije krajeve pa do onoga da je za raznolikost kriva mutacija zbog koje \u0161arenica nije vi\u0161e mogla proizvoditi dovoljno melanocita.<\/p>\n<p>Ovo su mo\u017eda dosadno notorni podaci fizi\u010darima i biolozima, ali su izuzetno zanimljivi entuzijastima popularne znanosti koji \u0107e nakratko uta\u017eiti \u017ee\u0111 za barem malim pro\u0161irivanjem znanja na tom polju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema \u010dlanku\u00a0CNN-a, bez obzira na to da li imate sive, zelene, plave ili sme\u0111e o\u010di, \u010dinjenica je da su sve \u0161arenice zapravo sme\u0111e boje i da je sve stvar percepcije. Bez brige, i dalje mo\u017eete uputiti nekome kompliment u vezi njihovih lijepih \u201eplavih o\u010diju\u201c, tu su samo malo biologija i fizika da vam objasne kakve [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037824,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[17249,17891],"class_list":["post-21037817","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-oci","tag-oko"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037817","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037817"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037817\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037824"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037817"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037817"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037817"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}