Umirovljeni profesor iz Velike Britanije tvrdi da je mo\u017eda uspio otkriti lokaciju Camelota, legendarnog dvorca u kojem je, prema legendama, kralj Arthur dr\u017eao dvor prije nekih 1400 godina.<\/p>\n
Prema stru\u010dnjaku za knji\u017eevnost kralja Arthura, Peteru Fieldu, Camelot je stajao na mjestu anti\u010dke rimske utvrde Camulodunum u Slacku u Zapadnom Yorkshireu u Velikoj Britaniji, a za to vrijeme, petstote godine nove ere, nalazio se na idealnoj poziciji.<\/p>\n
“Bilo je to sasvim slu\u010dajno. Tra\u017eio sam neke mape, i odjednom je sve sjelo na mjesto,” Field, koji je predavao na sveu\u010dili\u0161tu Bangor u Velikoj Britaniji od 1964. do 2004. godine, izjavio je za BBC. “Mislim da sam mo\u017eda rije\u0161io 1.400 godina staru tajnu.”<\/p>\n
Field je pro\u0161log tjedna predstavio svoja otkri\u0107a tijekom slu\u017ebenog pokretanja Centra za povijest i kulturu knjige Stephena Colclougha pri Sveu\u010dili\u0161tu Bangor. Njegova hipoteza jo\u0161 nije dokazana, potrebno je puno vi\u0161e istra\u017eivanja prije nego \u0161to ju mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u potvrditi.<\/p>\n
Tako\u0111er je va\u017eno napomenuti da, unato\u010d vi\u0161e od 1.000 godina istra\u017eivanja, povjesni\u010dari i arheolozi nisu mogli potvrditi jesu li kralj Arthur i Camelot postojali izvan legendi.<\/p>\n
Kako je ranije ove godine objasnio Bec Crew, “Unato\u010d \u010dinjenici da je mitolo\u0161ki lik mahnito popularan ve\u0107 stolje\u0107ima, nitko zapravo nije u stanju dokazati da je postojao. No, ono \u0161to \u010dini Arthura vrlo zanimljivim je na\u010din na koji mo\u017eemo vezati odre\u0111ena povijesna mjesta i doga\u0111aje s njim.”<\/p>\n
No, ako pretpostavimo da je Camelot stvaran, gdje bi se nalazio? \u00a0Prethodna istra\u017eivanja pokazala su da se mogao nalaziti u mjestima poput Caerleona u ju\u017enom Walesu ili Cadbury Castlea u Engleskoj. No, do sada nije bilo dovoljno arheolo\u0161kih dokaza koji ve\u017eu mjesto s legendom.<\/p>\n
Field je proveo dodatna istra\u017eivanja na temelju povijesnih utvrda tog vremena te ih je usporedio s legendom o kralju Arthuru. Tvrdi da je mjesto koje najbolje odgovara Camelotu suvremeno selo Slack. Gledaju\u0107i Slack danas, bilo bi iznimno te\u0161ko na\u0107i razlog za\u0161to bi netko \u017eelio izgraditi upori\u0161te u mjestu koje se nalazi na velikoj ravni, ali Field ka\u017ee da je lokacija u pro\u0161losti bila od velike vojne va\u017enosti.<\/p>\n
Ispada da je Slack, koji se naizgled nalazi na lo\u0161oj poziciji, mogao biti idealno mjesto za postavljanje kampa za brzu rotaciju vojnika na obje obale Otoka. Dodatan podatak koji bi mogao podr\u017eavati Fieldovu hipotezu jest da se u rimsko doba utvrda u mjestu Slack najvjerojatnije zvala Camulodunum, \u010dije je naziv tijekom godina mogao postati Camelot. A to bi moglo objasniti za\u0161to se prvi spomen Camelota pojavljuje u knji\u017eevnosti mnogo godina nakon sumnjive vladavine kralja Arthura.<\/p>\n
“Ako je postojao pravi kralj Arthur, on je \u017eivio oko petstote godine nove ere, iako prvi spomen o njemu i Camelotu nalazimo u francuskoj pjesmi iz regije Champagne u Francuskoj oko 1180.,\u201c rekao je Field.<\/p>\n
“Ne spominje se Camelot u razdoblju izme\u0111u tih datuma, tijekom srednjeg vijeka, kada je zemlja bila u ratu, a vrlo malo toga je zabilje\u017eeno. U tu prazninu, ljudi prenose informacije, a mnogo toga izgubljeno je u prijenosu, a ljudi tijekom vremena i izmi\u0161ljaju \u010dinjenice ili samo mije\u0161aju poznate informacije.”<\/p>\n
Bez neke vrste fizi\u010dkog dokaza u obliku arheolo\u0161kih ostataka, ne\u0107emo biti u mogu\u0107nosti potvrditi Fieldovu hipotezu. Ali on nije jedini istra\u017eiva\u010d koji tra\u017ei legendarne artefakte. Ranije ove godine, tim britanskih arheologa otkrio je niz masovnih zidina koji potje\u010du iz mra\u010dnog doba, na mjestu za koje se smatra vezanim uz legende o Arthuru. Istra\u017eiva\u010di su predlo\u017eili da su ti zidovi neko\u0107 bili dio pala\u010de u kojoj je ro\u0111en kralj Arthur, a trenutno se provode iskapanja kako bi se otkrilo vi\u0161e detalja.<\/p>\n
No, dok je zabavno misliti da je kralj Arthur postojao – kao i mitski okrugli stol te \u010darobnjak Merlin, neki stru\u010dnjaci smatraju da su te legende zapravo spoj razli\u010ditih britanskih vladara u jednoj jedinstvenoj pri\u010di. Do sada, Field – koji je istra\u017eivao Slack posljednjih 18 mjeseci – nije izrazio \u017eelju za daljnjim iskapanjem na terenu.<\/p>\n
Nadamo se da \u0107e njegova hipoteza potaknuti daljnja arheolo\u0161ka istra\u017eivanja na tom ili sli\u010dnim mjestima, da kona\u010dno mo\u017eemo dobiti neke podatke i rije\u0161iti trajni misterij o kralju Arthuru, ali i o stvarnom \u017eivotu kraljeva koji su inspirirali legendu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Umirovljeni profesor iz Velike Britanije tvrdi da je mo\u017eda uspio otkriti lokaciju Camelota, legendarnog dvorca u kojem je, prema legendama, kralj Arthur dr\u017eao dvor prije nekih 1400 godina. Prema stru\u010dnjaku za knji\u017eevnost kralja Arthura, Peteru Fieldu, Camelot je stajao na mjestu anti\u010dke rimske utvrde Camulodunum u Slacku u Zapadnom Yorkshireu u Velikoj Britaniji, a za […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037832,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[16832],"class_list":["post-21037830","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-povijest"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037830","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037830"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037830\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037832"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037830"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037830"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037830"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}