{"id":21037863,"date":"2019-11-22T16:15:00","date_gmt":"2019-11-22T15:15:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037863"},"modified":"2019-11-22T20:50:41","modified_gmt":"2019-11-22T19:50:41","slug":"antropolozi-rasna-klasifikacija-neutemeljena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/antropolozi-rasna-klasifikacija-neutemeljena\/","title":{"rendered":"Najve\u0107a pogre\u0161ka u povijesti znanosti"},"content":{"rendered":"<p>Znanost je jedna od najzna\u010dajnijih postignu\u0107a \u010dovje\u010danstva. Izvor je inspiracije i razumijevanja, katalizator za dru\u0161tvene promjene i gospodarski rast, a i spa\u0161ava brojne \u017eivote. Me\u0111utim, povijest pokazuje mje\u0161oviti blagoslov znanosti. Neka otkri\u0107a u\u010dinila su daleko vi\u0161e \u0161tete nego dobra.<\/p>\n<p>Najgora pogre\u0161ka u povijesti znanosti nesumnjivo je razvrstavanje ljudi u razli\u010dite rase, smatra Darren Curnoe, direktor programa UNSW Australia.<\/p>\n<p>Masivna zabluda poput izuma nuklearnog oru\u017eja, fosilnih goriva, olovnog benzina i DDT-a te sumnjiva otkri\u0107a i teorije poput ekspandiraju\u0107e zemlje, vitalizma, frenologije nekoliko je primjera. Ali teorija rase isti\u010de se me\u0111u svima njima, a uzrokovala je neizrecivu bijedu te se koristi za opravdanje barbarskih djela kolonijalizma, ropstva, pa \u010dak i genocida. I danas se jo\u0161 uvijek koristi da objasni dru\u0161tvenu nejednakost, Curnoe obja\u0161njava.<\/p>\n<p>Koncept ljudske rase djelo je antropologa poput Johanna Friedricha Blumenbacha jo\u0161 u osamnaestom stolje\u0107u u poku\u0161aju da kategorizira nove grupe ljudi koje susre\u0107e \u0161irenjem europskog kolonijalizma.<\/p>\n<p>Od samog po\u010detka, kategorija rase na\u0161iroko je priznata. Ve\u0107inu vremena rasa se opravdavala na temelju kulturnih i jezi\u010dnih razlika me\u0111u skupinama ljudi, a ne biolo\u0161kim. U dvadesetom stolje\u0107u, antropolozi po\u010dinju pisati o rasi kao biolo\u0161kom obja\u0161njenju za razlike u psihologiji, uklju\u010duju\u0107i i u inteligenciji te edukacijskim i socioekonomskim razlikama me\u0111u grupama ljudi.<\/p>\n<p>Ipak, uvijek je bilo ra\u0161ireno vjerovanje da su rasne kategorije u praksi izuzetno te\u0161ko primjenjive. Ako rasa jo\u0161 uvijek rezonira javno i politi\u010dki, \u0161to znanstvenici misle o rasi?<\/p>\n<p>Novo istra\u017eivanje uklju\u010dilo je vi\u0161e od 3.000 antropologa. Jennifer Wagner iz Zdravstvenog sustava Geisinger i njezin tim nedavno su objavili rezultate istra\u017eivanja u \u010dasopisu <em>American Journal of Physical Anthropology<\/em> u kojem nude vrijedne uvide u stavove i uvjerenja antropologa.<\/p>\n<p>Anketirani su ljudi bili \u010dlanovi Ameri\u010dkog udru\u017eenja antropologa, najve\u0107eg stru\u010dnog tijela antropologa u svijetu.<\/p>\n<p>Od njih se tra\u017eilo da odgovore na 53 tvrdnji o rasi, poput njihova mi\u0161ljenja o rasi, jesu li rase odre\u0111ene biologijom, treba li rasa imati ulogu u medicini, itd. &nbsp;Najvi\u0161e otkriva odgovor na izjavu, &#8220;Ljudska populacija se mo\u017ee podijeliti u biolo\u0161ke rase&#8221;, a za koji je 86% ispitanika izrazilo sna\u017eno neslaganje ili neslaganje.&nbsp;Na tvrdnju da su &#8220;rasne kategorije odre\u0111ene biologijom&#8221;, 88% je izrazilo sna\u017eno neslaganje ili neslaganje, a na tvrdnju da &#8220;ve\u0107ina antropologa vjeruje da se ljudi mogu podijeliti u biolo\u0161ke rasa&#8221;, 85% ispitanika izrazilo je sna\u017eno neslaganje ili neslaganje.<\/p>\n<p>Postoji jasan konsenzus me\u0111u antropolozima da rase nisu realne, da ne odra\u017eavaju biolo\u0161ku realnost, te da ve\u0107ina antropologa ne vjeruje da postoji mjesto za kategoriju rase u znanosti.&nbsp;Curnoe tvrdi kako unutar rezultata istra\u017eivanja prona\u0111eni su zabrinjavaju\u0107i rezultati antropologa iz privilegirane skupine &#8211; u SAD-u mu\u0161karci i \u017eene \u201ebijelci\u201c za koje je vjerojatnije da \u0107e prihvatiti rasu od ne-privilegiranih skupina.<\/p>\n<p>Ove povla\u0161tene skupine znanstvenika predstavljaju 75% ispitanih antropologa. Oni su glavni ljudi koji odre\u0111uju \u0161to je cilj istra\u017eivanja, tko dobiva sredstva, te obu\u010davaju sljede\u0107u generaciju antropologa, javno su lice na terenu, kao i stru\u010dnjaci \u010dije se mi\u0161ljenje tra\u017ei u medijima, napominje Curnoe.&nbsp;Kao i svi ostali, antropolozi su nesvjesno pristrani, osobito pod utjecajem socijalnog statusa i kulture u oblikovanju uvjerenja o pitanjima poput rase.<\/p>\n<p>Ironi\u010dno, antropolozima je potrebno, da rade prema osporavanju duboko odr\u017eavanih i kulturno ugra\u0111enih prikaza, kao i na pru\u017eanju \u0161anse znanstvenicima iz povijesno ne-privilegiranih skupina. Veliko odbacivanje rase od skupine znanstvenika \u010dija je disciplina proizvela sustav rasne klasifikacije \u010dini vrlo mo\u0107nu izjavu, zaklju\u010duje Curnoe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanost je jedna od najzna\u010dajnijih postignu\u0107a \u010dovje\u010danstva. Izvor je inspiracije i razumijevanja, katalizator za dru\u0161tvene promjene i gospodarski rast, a i spa\u0161ava brojne \u017eivote. Me\u0111utim, povijest pokazuje mje\u0161oviti blagoslov znanosti. Neka otkri\u0107a u\u010dinila su daleko vi\u0161e \u0161tete nego dobra. Najgora pogre\u0161ka u povijesti znanosti nesumnjivo je razvrstavanje ljudi u razli\u010dite rase, smatra Darren Curnoe, direktor [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037866,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[19145,18662],"class_list":["post-21037863","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-antropologija","tag-drustvo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037863"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037863\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037866"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}