{"id":21037867,"date":"2016-12-22T12:24:02","date_gmt":"2016-12-22T11:24:02","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037867"},"modified":"2020-10-15T16:14:38","modified_gmt":"2020-10-15T14:14:38","slug":"tajanstveni-x-37b-gotovo-je-600-dana-u-orbiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/tajanstveni-x-37b-gotovo-je-600-dana-u-orbiti\/","title":{"rendered":"Tajanstveni X-37B gotovo je 600 dana u orbiti"},"content":{"rendered":"<p>Eksperimentalna, velom tajne obavijena letjelica ameri\u010dkog ratnog zrakoplovstva <strong>X-37B<\/strong>, bli\u017ei se brojci od 600 dana neprekidnog leta u Zemljinoj orbiti.<\/p>\n<p>Lansirana je iz zrakoplovne baze Cape Canaveral pod oznakom <strong>OTV-4<\/strong> (skra\u0107enica za Orbital Test Vehicle-4) 20. svibnja 2015. godine kao ukupno \u010detvrti let unutar<strong> programa X-37<\/strong>. \u0160to je to\u010dno misija spomenute letjelice i koliko \u0107e dugo ostati u orbiti ostaje tajnom.<\/p>\n<div id=\"attachment_21037871\" style=\"width: 1010px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21037871\" class=\"wp-image-21037871 size-large\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x-37b-4-1200x859.jpg\" alt=\"X-37 B (Foto: Wikipedia)\" width=\"1000\" height=\"716\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x-37b-4-1200x859.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x-37b-4-300x215.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x-37b-4-768x550.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x-37b-4.jpg 1508w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><p id=\"caption-attachment-21037871\" class=\"wp-caption-text\">X-37 B (Foto: Wikipedia)<\/p><\/div>\n<p>Prva takva misija lansirana je u travnju 2010., a zavr\u0161ila je u prosincu iste godine nakon 224 dana u orbiti. Druga misija, u kojoj je kori\u0161tena druga letjelica &#8211; a koja je trenutno u svemiru &#8211; po\u010dela je u o\u017eujku 2011. i zavr\u0161ila u lipnju 2012. godine nakon 468 dana u orbiti. OTV-3 je s lansirne rampe u svemir ponovno poslao letjelicu kori\u0161tenu i tijekom prve misije.<\/p>\n<p>Mada su dosada\u0161nje tri misije okon\u010dane slijetanjem u zrakoplovnu bazu <strong>Vandenberg<\/strong> u Kaliforniji, jo\u0161 nije potvr\u0111eno da \u0107e to i ovog puta biti slu\u010daj. Zavr\u0161etkom <strong>programa Space Shuttle<\/strong>, naime, otvoren je novi sletni prostor ba\u0161 za ovakav tip letjelica i to na pistama<strong> svemirskog centra Kennedy<\/strong>, \u0161to je neko\u0107 bilo primarno sletno mjesto za ameri\u010dke raketoplane.<\/p>\n<p>Posljednji let Space Shuttlea dogodio se 2011. godine, kada su povu\u010deni iz uporabe nakon punih 30 godina slu\u017ebe. Iza njih je ostala golema, ve\u0107im dijelom neiskori\u0161tena logistika koja sad mo\u017ee poslu\u017eiti za podr\u0161ku programu X-37.<\/p>\n<div id=\"attachment_21037869\" style=\"width: 1010px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21037869\" class=\"wp-image-21037869 size-large\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x37b2-1200x840.jpg\" alt=\"Tehni\u010dari provjeravaju trup letjelice nakon slijetanja (Foto: BBC)\" width=\"1000\" height=\"700\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x37b2-1200x840.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x37b2-300x210.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x37b2-768x538.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x37b2.jpg 1543w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><p id=\"caption-attachment-21037869\" class=\"wp-caption-text\">Tehni\u010dari provjeravaju trup letjelice nakon slijetanja (Foto: BBC)<\/p><\/div>\n<p>Za razliku od Space Shuttlea, kojih je originalno bilo \u010detiri &#8211; zbog nesre\u0107e raketoplana <strong><em>Challenger<\/em> <\/strong>naknadno je izgra\u0111en i peti, <em><strong>Endeavour<\/strong> <\/em>&#8211; i koji su u svakoj misiji nosili do sedam astronauta u svemir, program X-37 sastoji se od samo dvije bespilotne, automatizirane letjelice. Program je jo\u0161 1999. godine zapo\u010dela NASA, s namjerom izgradnje dva modula koji bi se koristili tijekom misije: orbitalne letjelice i modula za slijetanje.<\/p>\n<p>Pet godina kasnije program je ustupljen vojsci, \u010dija je Agencija za napredna istra\u017eivanja <strong>DARPA<\/strong> (Defense Advanced Research Projects Agency) dovr\u0161ila i u vi\u0161e navrata testirala modul za slijetanje. Orbitalna komponenta nikad nije za\u017eivjela, no NASA-ini nacrti poslu\u017eili su ratnom zrakoplovstvu kao temelj za izgradnju onoga \u0161to danas znamo kao X-37B.<\/p>\n<p>Tajnovitost kojom je program okru\u017een pokazala se zahvalnom za velik broj teorija zavjere koje su na tim temeljima ponikle, a jedna od istaknutijih je mogu\u0107nost zarobljavanja ili uni\u0161tenja neprijateljskih satelita.<\/p>\n<div id=\"attachment_21037870\" style=\"width: 1010px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21037870\" class=\"wp-image-21037870 size-large\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x37b-3-atlas-5-1200x800.jpg\" alt=\"Raketa-nosa\u010d za X-37B je Atlas V (Foto: America Space)\" width=\"1000\" height=\"667\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x37b-3-atlas-5-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x37b-3-atlas-5-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x37b-3-atlas-5-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/x37b-3-atlas-5.jpg 1500w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><p id=\"caption-attachment-21037870\" class=\"wp-caption-text\">Raketa-nosa\u010d za X-37B je Atlas V (Foto: America Space)<\/p><\/div>\n<p>Nezavisni stru\u010dnjaci dvoje o vojnoj komponenti; ka\u017eu kako je prije rije\u010d o testiranju izdr\u017eljivosti i pouzdanosti nove opreme. Letjelica se ne \u010dini pretjerano okretnom za tako zahtjevne manevre, a i sama njena veli\u010dina ne ostavlja dovoljno mjesta za prihvat glomaznijih svemirskih satelita. Osim toga, lako je pratiti njeno kretanje, dok se pri slijetanju mo\u017ee prizemljiti na to\u010dno odre\u0111ene i unaprijed pripremljene piste, \u0161to je \u010dini lakom metom.<\/p>\n<p>Dimenzijama od 9 metara du\u017eine, 2,9 metara visine i rasponom krila od 4,55 metara, X-37B umanjena je verzija Space Shuttlea. No Boeing je najavio mogu\u0107nost gradnje ve\u0107e verzije ove letjelice oznake<strong> X-37C<\/strong>, koja bi mogla primiti do \u0161est astronauta i poslati ih u nisku Zemljinu orbitu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Eksperimentalna, velom tajne obavijena letjelica ameri\u010dkog ratnog zrakoplovstva X-37B, bli\u017ei se brojci od 600 dana neprekidnog leta u Zemljinoj orbiti. Lansirana je iz zrakoplovne baze Cape Canaveral pod oznakom OTV-4 (skra\u0107enica za Orbital Test Vehicle-4) 20. svibnja 2015. godine kao ukupno \u010detvrti let unutar programa X-37. \u0160to je to\u010dno misija spomenute letjelice i koliko \u0107e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037868,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16364],"tags":[18382,18974,16470,18159,18973],"class_list":["post-21037867","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-inzenjerstvo","tag-granica-svemira","tag-militarizacija-svemira","tag-nasa","tag-orbita","tag-x-37b"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037867","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037867"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037867\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037868"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037867"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037867"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037867"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}