{"id":21037903,"date":"2016-12-23T11:12:10","date_gmt":"2016-12-23T10:12:10","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037903"},"modified":"2020-01-13T20:27:08","modified_gmt":"2020-01-13T19:27:08","slug":"koliko-je-ljudi-hodalo-po-mjesecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/svemir\/koliko-je-ljudi-hodalo-po-mjesecu\/","title":{"rendered":"Koliko je ljudi hodalo po Mjesecu?"},"content":{"rendered":"\n<p>Ve\u0107ina \u010ditatelja ovih redova ro\u0111ena je godinama nakon programa <strong>Apollo<\/strong>, koji je okon\u010dan davne 1972. godine. Sve da se i na\u0111e netko tko se sje\u0107a tih dana, zvu\u010dat \u0107e mu nevjerojatno da je NASA tada misije s ljudskom posadom slala 384.000 km daleko od Zemlje; najdalje \u0161to danas idu jest kakvih 400 km, koliko je od povr\u0161ine planeta udaljena <strong>Me\u0111unarodna svemirska postaja<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Od slavnih dana programa Apollo, zapo\u010detog po\u010detkom 1960-ih i okon\u010danog spomenute 1972. godine, proteklo je 44 godine. Ljudi koji su u njemu sudjelovali tada su bili u naponu snage, no danas su umirovljenici i napu\u0161taju nas jedan za drugim. Stoga \u0107emo se danas prisjetiti svih astronauta koji su po prvi put &#8211; zasada i jedini &#8211; hodali po drugom nebeskom tijelu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Apollo 11<\/h3>\n\n\n\n<p>Prvu posadu koja je u srpnju 1969. godine dospjela na povr\u0161inu Mjeseca \u010dinili su <strong>Neil Armstrong, Buzz Aldrin<\/strong> i <strong>Michael Collins.<\/strong> U izvanredno napetom spu\u0161tanju, lete\u0107i doslovno na zadnjim kapima goriva, Armstrong je u posljednjim trenucima morao tra\u017eiti alternativno slijetno mjesto jer je originalno bilo prekriveno stijenjem. Zatim su on i Aldrin stupili na lunarno tlo, dok je Collins ostao kru\u017eiti u orbiti iznad njihovih glava.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image size-full wp-image-21037908\"><figure class=\"aligncenter\"><img decoding=\"async\" width=\"1375\" height=\"1080\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/Apollo_11.jpg\" alt=\"Posada misije Apollo 11: Armstrong, Collins, Aldrin\" class=\"wp-image-21037908\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/Apollo_11.jpg 1375w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/Apollo_11-300x236.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/Apollo_11-768x603.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/Apollo_11-1200x943.jpg 1200w\" sizes=\"(max-width: 1375px) 100vw, 1375px\" \/><figcaption>Posada misije Apollo 11: Armstrong, Collins, Aldrin<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Apollo 12<\/h3>\n\n\n\n<p>Za razliku od riskantnog spu\u0161tanja <em>Apolla 11<\/em>, ova je misija imala napeto polijetanje: tijekom lansiranja raketu <strong>Saturn V<\/strong> udarila je munja, zbog \u010dega je zapovjedni modul u kojem su se nalazili astronauti ostao bez napajanja elektri\u010dnom energijom. Zahvaljuju\u0107i kvalitetnoj obuci i lucidnosti astronauta problem je rije\u0161en, pa su<strong> Charles Conrad<\/strong> i <strong>Alan Bean<\/strong> tri dana nakon toga sletjeli na Mjesec. U orbiti je ostao <strong>Richard Gordon<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Apollo 14<\/h3>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to je misija <strong><em>Apollo 13<\/em><\/strong> zbog eksplozije tanka s kisikom otkazana usred leta, sljede\u0107i ljudi na Mjesecu bili su <strong>Alan Shepard<\/strong> i <strong>Edgar Mitchell<\/strong> &#8211; \u010dlanovi <strong><em>Apolla 14<\/em><\/strong> &#8211; dok je u zapovjednom modulu u lunarnoj orbiti ostao <strong>Stuart Roosa<\/strong>. Za razliku od prethodnih, problemati\u010dnih misija, ova je bila idealna, a slijetanje koje je izvr\u0161io Shepard najpreciznije je unutar cjelokupnog programa.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image size-full wp-image-21037910\"><figure class=\"aligncenter\"><img decoding=\"async\" width=\"1728\" height=\"1080\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/apollo11_eva1.jpg\" alt=\"Astronauti su na Mjesecu ostavili instrumente koji su i danas u funkciji (Foto: NASA)\" class=\"wp-image-21037910\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/apollo11_eva1.jpg 1728w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/apollo11_eva1-300x188.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/apollo11_eva1-768x480.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/apollo11_eva1-1200x750.jpg 1200w\" sizes=\"(max-width: 1728px) 100vw, 1728px\" \/><figcaption>Astronauti su na Mjesecu ostavili instrumente koji su i danas u funkciji (Foto: NASA)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Apollo 15<\/h3>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da su prethodnim misijama stekli potrebno iskustvo u slijetanju na ravne terene, NASA je ovu poslala izme\u0111u dva lunarna brda. <strong>David Scott<\/strong> i<strong> James Irwin<\/strong> prvi su koristili lunarni rover, koji im je znatno olak\u0161ao kretanje po Mjesecu. Koliko je njihov posao zapravo bio naporan pokazuje Irwinov slu\u010daj, koji je zbog posljedica lunarne misije nekoliko mjeseci poslije do\u017eivio sr\u010dani udar. U zapovjednom modulu, visoko u orbiti ostao je <strong>Alfred Worden<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image size-full wp-image-21037909\"><figure class=\"aligncenter\"><img decoding=\"async\" width=\"1574\" height=\"942\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/Apollo_15_CSM_nasa-1.jpg\" alt=\"Jedan je astronaut ostajao u orbiti u zapovjedno-servisnom modulu (Foto: NASA)\" class=\"wp-image-21037909\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/Apollo_15_CSM_nasa-1.jpg 1574w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/Apollo_15_CSM_nasa-1-300x180.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/Apollo_15_CSM_nasa-1-768x460.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/Apollo_15_CSM_nasa-1-1200x718.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/Apollo_15_CSM_nasa-1-400x240.jpg 400w\" sizes=\"(max-width: 1574px) 100vw, 1574px\" \/><figcaption>Jedan je astronaut ostajao u orbiti u zapovjedno-servisnom modulu (Foto: NASA)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Apollo 16<\/h3>\n\n\n\n<p>Novi problemi za NASA-u nastali su pristizanjem u lunarnu orbitu, kad su uo\u010dene nepravilnosti u pri\u010duvnim sustavima glavnog motora. Nakon nekoliko sati analize i u suprotnosti s pravilima misije &#8211; koja je nalagala povratak na Zemlju u takvim slu\u010dajevima &#8211; odlu\u010deno je kako gre\u0161ka nije kriti\u010dna i da se<strong> John Young<\/strong> i <strong>Charles Duke<\/strong> mogu spustiti na Mjesec. U zapovjednom modulu, kru\u017ee\u0107i oko Mjeseca, ostao je <strong>Thomas Mattingly<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"507\" height=\"365\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/01\/saturnv-3_0.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21049995\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/01\/saturnv-3_0.jpg 507w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/01\/saturnv-3_0-300x216.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 507px) 100vw, 507px\" \/><figcaption>Saturn V najmo\u0107nija je i najve\u0107a raketa ikad lansirana (Foto: NASA)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Apollo 17<\/h3>\n\n\n\n<p>Ova je lunarna misija imala je pone\u0161to druga\u010diji profil posade no \u0161to je to bio slu\u010daj s prethodnima, koju su \u010dinili isklju\u010divo vojni piloti. Zapovjednik je bio <strong>Eugene Cernan<\/strong>, a njemu je priklju\u010den <strong>Harrison Schmitt<\/strong>, prvi i jedini znanstvenik koji je dospio na Mjesec. U orbiti Mjeseca \u010dekao ih je <strong>Ronald Evans<\/strong>; njih su trojica posljednji ljudi koji su napustili Zemljinu orbitu i uputili se u duboki svemir.<\/p>\n\n\n\n<p>Trideset i dva astronauta letjela su u svemir tijekom projekta Apollo. Dvadeset i \u010detiri su dospjeli do Mjeseca, a polovica od tog broja, <strong>njih dvanaest<\/strong> gore istaknutih, stupilo je na lunarnu povr\u0161inu.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image wp-image-21037911 size-full\"><figure class=\"aligncenter\"><img decoding=\"async\" width=\"1632\" height=\"1080\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/NASA-photo-of-Apollo-15-lunar-rover.jpg\" alt=\"nasa-photo-of-apollo-15-lunar-rover\" class=\"wp-image-21037911\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/NASA-photo-of-Apollo-15-lunar-rover.jpg 1632w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/NASA-photo-of-Apollo-15-lunar-rover-300x199.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/NASA-photo-of-Apollo-15-lunar-rover-768x508.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/NASA-photo-of-Apollo-15-lunar-rover-1200x794.jpg 1200w\" sizes=\"(max-width: 1632px) 100vw, 1632px\" \/><figcaption>Lunarno vozilo kori\u0161teno je u misijama Apollo 15, Apollo 16 i Apollo 17 (Foto: America Space\/NASA)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Bonus: dva puta prema Mjesecu<\/h3>\n\n\n\n<p>Od spomenutog broja astronauta NASA-inog lunarnog programa, niti jedan nije dva puta kora\u010dao po povr\u0161ini jedinog Zemljinog satelita. Ipak, tri su astronauta po dva puta letjela k Mjesecu. <strong>James Lovell<\/strong> dva je puta bio ondje: tijekom orbitalne misije <em>Apollo 8<\/em> i <em>Apollo 13<\/em>, koja se zbog nesre\u0107e nije spustila, nego samo okru\u017eila Mjesec i vratila se ku\u0107i. <strong>John Young<\/strong> bio je u orbiti Mjeseca tijekom orbitalne misije<em> Apollo 10<\/em>, koji je bio posljednja priprema pred <em>Apollo 11<\/em>. Poslije je sletio na Mjesec kao zapovjednik <em>Apolla 16<\/em>. <strong>Eugene Cernan<\/strong> tako\u0111er je bio \u010dlan <em>Apolla 10<\/em>, dok je nekoliko godina potom zapovijedao posljednjim spu\u0161tanjem na Mjesec.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina \u010ditatelja ovih redova ro\u0111ena je godinama nakon programa Apollo, koji je okon\u010dan davne 1972. godine. Sve da se i na\u0111e netko tko se sje\u0107a tih dana, zvu\u010dat \u0107e mu nevjerojatno da je NASA tada misije s ljudskom posadom slala 384.000 km daleko od Zemlje; najdalje \u0161to danas idu jest kakvih 400 km, koliko je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037904,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[16541,18392,18390,18417,16476,18159,17695,18394],"class_list":["post-21037903","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-apollo","tag-apollo-11","tag-apollo-13","tag-luna-27","tag-mjesec","tag-orbita","tag-raketa","tag-saturn-v"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037903","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037903"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037903\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037903"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037903"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037903"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}