![\"Izvor:](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/12\/sl2-2.jpg\")
<\/p>\nStripovski junak Wolverine znanstvenicima je poslu\u017eio kao inspiracija za razvoj samozacjeljuju\u0107eg, vrlo elasti\u010dnog, transparentnog materijala koji se mo\u017ee koristiti za pokretanje umjetnih mi\u0161i\u0107a.<\/p>\n
Krajnji proizvod je mekan materijal nalik gumi kojeg je lako proizvesti po niskoj cijeni. Mo\u017ee se rastegnuti do 50 puta svoje izvorne duljine, a rez od \u0161kara mo\u017ee zacijeliti na sobnoj temperaturi u razmaku od 24 sata.<\/p>\n
Samo 5 minuta nakon rezanja, materijal se mo\u017ee rastegnuti na duljinu dva puta ve\u0107u od svoje izvorne \u2013 korisno za potencijalne superheroje.<\/p>\n
Materijal je ionski vodi\u010d \u2013 sposoban provoditi struju protokom iona \u2013 a predstavlja prvi materijal kojim znanstvenici kombiniraju samozacjeljuju\u0107a svojstva s ionskim vodi\u010dem.<\/p>\n
Tim sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kaliforniji, Riverside i Sveu\u010dili\u0161ta u Coloradu ka\u017eu da bi se materijal u kona\u010dnici mogao koristiti u robotici, elektroni\u010dkim ure\u0111ajima, baterijama i biosenzorima.<\/p>\n
“Stvaranje materijala sa svim tim svojstvima ve\u0107 godinama predstavljalo je zagonetku,” ka\u017ee istra\u017eiva\u010d i obo\u017eavatelj stripova, Chao Wang sa Sveu\u010dili\u0161ta Riverside.<\/p>\n
“To smo napravili, a tek sada po\u010dinjemo istra\u017eivati aplikacije.”<\/p>\n
Wang ka\u017ee da je njegova ljubav prema Wolverineu pomogla potaknuti interes za samozacjeljuju\u0107im materijalima, koji opona\u0161aju materijale u prirodi, a mogu pomo\u0107i produ\u017eiti vijek trajanja i smanjiti tro\u0161kove umjetnih materijala i ure\u0111aja.<\/p>\n
<\/p>\n
Iako su transparentni i rastezljivi ionski vodi\u010di ve\u0107 razvijeni, dodavanje samozacjeljuju\u0107ih svojstava pokazalo se lukavim – da bi se dobili materijali sposobni za samostalno iscjeljivanje, obi\u010dno su potrebne ne kovalentne veze izme\u0111u pojedinih molekula, koje me\u0111usobno ne mogu dijeliti elektrone.<\/p>\n
Prolazak elektri\u010dne struje kroz veze ih degradira, \u0161to je problem ako poku\u0161avate posti\u0107i da materijal zadr\u017eati svoju sposobnost samozacjeljivanja.<\/p>\n
Kako bi prona\u0161ao rje\u0161enje, Wang koristi ionsko-dipolnu interakciju da zajedno zadr\u017ei molekule, koje kombiniraju nabijene ione s polarnim molekulama – u kojoj jedan kraj molekule ima pozitivan naboj, a drugi negativan.<\/p>\n
Mala elektri\u010dna neravnote\u017ea u obje vrste molekula stvara elektrostati\u010dko privla\u010denje izme\u0111u njih.<\/p>\n
Tako mije\u0161anjem soli visoke ionske \u010dvrsto\u0107e u polarnom rastezljivom polimeru, Wang i suradnici su u stanju proizvesti materijal s potrebnim svojstvima.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su koristili dva sloja novog materijala, s prozirnom membranom izme\u0111u, kako bi stvorili umjetan prototip mi\u0161i\u0107a. Prototip se mogao pomicati kao reakcija na elektri\u010dne signale, na isti na\u010din na koji se ljudski mi\u0161i\u0107 kre\u0107e kao odgovor na signale iz mozga.<\/p>\n
Materijal je jo\u0161 uvijek u ranim fazama istra\u017eivanja, ali jedinstvena kombinacija svojstava mogla bi omogu\u0107iti nastanak nove generacije elektroni\u010dkih ure\u0111aja i robota otpornijih nego ikad.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu\u00a0Advanced Materials<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stripovski junak Wolverine znanstvenicima je poslu\u017eio kao inspiracija za razvoj samozacjeljuju\u0107eg, vrlo elasti\u010dnog, transparentnog materijala koji se mo\u017ee koristiti za pokretanje umjetnih mi\u0161i\u0107a. Krajnji proizvod je mekan materijal nalik gumi kojeg je lako proizvesti po niskoj cijeni. Mo\u017ee se rastegnuti do 50 puta svoje izvorne duljine, a rez od \u0161kara mo\u017ee zacijeliti na sobnoj temperaturi […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037936,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[16988],"class_list":["post-21037931","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-materijal"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037931","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037931"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037931\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037936"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}