{"id":21037946,"date":"2016-12-28T18:53:19","date_gmt":"2016-12-28T17:53:19","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037946"},"modified":"2016-12-28T18:53:41","modified_gmt":"2016-12-28T17:53:41","slug":"nacin-disanja-moze-utjecati-na-to-kako-mislimo-i-osjecamo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/znanost\/nacin-disanja-moze-utjecati-na-to-kako-mislimo-i-osjecamo\/","title":{"rendered":"Na\u010din disanja mo\u017ee utjecati na to kako mislimo i osje\u0107amo"},"content":{"rendered":"<p>Prema novoj studiji, postoje razlike u disanju na nos i na usta te tako\u0111er u udisanju i izdisanju. Mozak pri svakoj radnji bilje\u017ei druk\u010dije aktivnosti u druk\u010dijim svojim centrima.<\/p>\n<p>Disanje je, o\u010dito, mnogo slo\u017eenije od pukog udisanja kisika zbog kojeg pre\u017eivljavamo svaki dan. Nedavno je slu\u010dajno zapa\u017eeno da dok ritam na\u0161eg disanja stvara elektri\u010dnu aktivnost u mozgu \u2013 efekt se razlikuje di\u0161emo li na usta ili na nos te udi\u0161emo li u tom trenu ili izdi\u0161emo.<\/p>\n<p>Sve je po\u010delo slu\u010dajno na sveu\u010dili\u0161tu Northwestern kad su istra\u017eiva\u010di prou\u010davali EEG (elektroencefalografija) nalaze sedmorice pacijenata koji boluju od epilepsije. Prije predvi\u0111ene operacije su im elektrode bile u mozgu da poku\u0161aju razaznati uzroke njihovih napada, ali otkrili su ne\u0161to drugo, \u0161to se ne ti\u010de samo epilepti\u010dara.<\/p>\n<p>Naime, mozak im je pokazivao aktivnost koja je bila sinkronizirana s njihovim disanjem, i to u sljede\u0107a tri podru\u010dja: onome za mirise (piriformni korteks), za sje\u0107anja (hipokampus) i emocije (amigdala). Neurologinja Christina Zelano je potvrdila da je do\u0161lo \u010dak do dramati\u010dne razlike u amigdali i hipokampusu ovisno o tome je li u pitanju bilo udisanje ili izdisanje.<\/p>\n<p>Kako se to u\u010dinilo zanimljivim, znanstvenici su anga\u017eirali 70 zdravih sudionika izme\u0111u 18 i 30 godina za bihevioralni eksperiment. Test se sastojao od toga da je svaki sudionik morao donijeti brzu odluku o tome pokazuju li lica na iznimno kratko izlo\u017eenim slikama strah ili iznena\u0111enje. Tako se htjelo istra\u017eiti kako na amigdalu, koja je uklju\u010dena u tuma\u010denje facijalnih ekspresija, utje\u010du udisanje i izdisanje, odnosno disanje na nos ili na usta.<\/p>\n<p>Pokazalo se kako su ispitanici malo bili br\u017ei u detektiranju prestra\u0161enih lica pri udisanju i to na nos. U odvojenom istra\u017eivanju vezanom za hipokampus, 42 sudionika su gledala slike kojih su se poslije morali prisjetiti. Opet je zabilje\u017een ne\u0161to bolji rezultat kod udisanja i to na nos.<\/p>\n<p>Potrebno je naglasiti da je uzorak ljudi malen i da su istra\u017eiva\u010di bez boljih dokaza i istra\u017eivanja nemo\u0107ni zasad izvesti neki ve\u0107i zaklju\u010dak. Ono \u0161to jesu zaklju\u010dili jest da su na\u0161e kognitivne funkcije ubrzanije u opasnim situacijama kada moramo reagirati br\u017ee, a kada se i na\u0161e disanje prirodno ubrza.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema novoj studiji, postoje razlike u disanju na nos i na usta te tako\u0111er u udisanju i izdisanju. Mozak pri svakoj radnji bilje\u017ei druk\u010dije aktivnosti u druk\u010dijim svojim centrima. Disanje je, o\u010dito, mnogo slo\u017eenije od pukog udisanja kisika zbog kojeg pre\u017eivljavamo svaki dan. Nedavno je slu\u010dajno zapa\u017eeno da dok ritam na\u0161eg disanja stvara elektri\u010dnu aktivnost [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037950,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[18052,16852],"class_list":["post-21037946","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-disanje","tag-meditacija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037946"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037946\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037950"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037946"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}