Iako je odigrala jednu od najva\u017enijih uloga kada je u pitanju razumijevanje tamne materije, Vera svoju zaslu\u017eenu Nobelovu nagradu na\u017ealost nikada nije dobila.<\/p>\n
Rodila se 1928.godine u Washington DC-u, a jo\u0161 kao mala djevoj\u010dica bila je fascinirana no\u0107nim nebom.<\/p>\n
\u201cNije bilo ni\u0161ta zanimljivije u mom \u017eivotu nego gledati no\u0107no nebo\u201d, rekla je Vera Rubin 1989. godine.<\/p>\n
Oduvijek je znala kako \u0107e biti astronom, a u tom smjeru je krenula i kada je dobila stipendiju za presti\u017eni \u017eenski koled\u017e Vassar na kojem je predavala i prva ameri\u010dka astronomkinja Marie Mitchelle.<\/p>\n
Godine 1948., Rubin je jedina u svojoj godini diplomirala astronomiju, a odbili su ju i Princetonu i Harvard.<\/p>\n
\u201c Princeton ne prima \u017eene\u201d, bio je odgovor koji je dobila. Naime ve\u0107ina presti\u017enih fakulteta je odobrila upis \u017eenama tek 1975.<\/p>\n
Iako je bila diskriminirana Robin ne odustaje te svoje \u0161kolovanje nastavlja u Cornellu pod vrhunskom katedrom profesora me\u0111u kojima je bio i poznati Nobelovac Richard Feynman.<\/p>\n
Nije ju obeshrabrilo ni kada joj je u\u010ditelj izravno rekao da se ne dr\u017ei tog polja, a ni kada su joj \u201cljubazno\u201d ponudili da ne predstavlja svoj rad na sastanku Ameri\u010dkog astronomskog dru\u0161tva s obzirom na to da je bila trudna.<\/p>\n
Bila je prva \u017eena koja se koristila Palomarovim teleskopom, a tada se zaposlila i na Odsjeku zemaljskog magnetizma na Carnegiejevom institutu u Washingtonu, gdje je radila do kraja svoje karijere.<\/p>\n
Rubin je bila nadahnu\u0107e, uzor i mentor onima koji su trebali pomo\u0107.<\/p>\n
\u201c1980. kao mladi profesor s Yalea trebao sam savjet s obzirom na to da sam radio knjigu o tamnoj materiji. Kontaktirao sam Rubin iz vedra neba, a osim odgovora dobio sam ohrabrenje i nadahnu\u0107e\u201d, napisao je Lawrence M. Krauss za Scientific American.<\/p>\n
Unato\u010d svakoj karti koja nije bila na njegovoj strani, Vera je dobivala. Radila je promatranja galaksija koja se i danas koriste kao dokazi o postojanju tamne materije. Samo je mali broj fizi\u010dara imao tada interes u polju koje je ona istra\u017eivala sve dok nije uspjela prona\u0107i prve eksperimentalne dokaze da bi takva naizgled nemogu\u0107a i neshvatljiva ideja mogla imati temelj u stvarnosti<\/p>\n
Njezini prora\u010duni rotacija zvijezda u galaksijama pokazali su da osim vidljive tvari u svemiru mora postojati i tamna tvar. Uo\u010dila je da postoji nesrazmjer izme\u0111u o\u010dekivanog i stvarnog kutnog kretanja galaksija.<\/p>\n
Izra\u010duni Vere Rubin pokazali su da bi u galaksijama, odnosno u aureolama oko njih, moralo postojati mnogo vi\u0161e nevidljive mase od one koju mo\u017eemo vidjeti zahvaljuju\u0107i svim vrstama elektromagnetskih zra\u010denja. Na temelju tih opservacija razvijena je teorija o tamnoj tvari.<\/p>\n
Zaslu\u017eenu Nobelovu nagradu na\u017ealost nikada nije dobila iako je na Rubin bilo da napokon uvjeri ve\u0107inu astronoma u postojanje tamne materije. Za rad je \u010dak i nemogu\u0107e re\u0107i da je teorijski s obzirom na to da je Nobelova nagrada iz fizike 2011. imala iste dokaze kao teorija da tamna materija postoji.<\/p>\n
Astronomkinja Katie Mack konstatirala je \u201cIako je lijepo \u0161to se divimo dobitnicima Nobelove nagrade, kao kod svake nagrade \u2013 nedostaju imena\u201d.<\/p>\n
Bez obzira na Nobela, povijest \u0107e ju zapamtiti kao \u017eenu koja je obilje\u017eila astronomiju 20-og stolje\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako je odigrala jednu od najva\u017enijih uloga kada je u pitanju razumijevanje tamne materije, Vera svoju zaslu\u017eenu Nobelovu nagradu na\u017ealost nikada nije dobila. Rodila se 1928.godine u Washington DC-u, a jo\u0161 kao mala djevoj\u010dica bila je fascinirana no\u0107nim nebom. \u201cNije bilo ni\u0161ta zanimljivije u mom \u017eivotu nego gledati no\u0107no nebo\u201d, rekla je Vera Rubin 1989. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037967,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16340],"tags":[17741],"class_list":["post-21037963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanstvenici","tag-tamna-materija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037963"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037963\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037967"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}