{"id":21038138,"date":"2017-01-06T19:29:04","date_gmt":"2017-01-06T18:29:04","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21038138"},"modified":"2017-01-07T01:16:54","modified_gmt":"2017-01-07T00:16:54","slug":"otkrivena-nova-vrsta-galaksije-s-dosad-nevidenim-fenomenom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkrivena-nova-vrsta-galaksije-s-dosad-nevidenim-fenomenom\/","title":{"rendered":"Otkrivena nova vrsta galaksije s dosad nevi\u0111enim fenomenom"},"content":{"rendered":"

Znanstvenici su otkrili iznimno rijetku vrstu galaksije udaljene oko 359 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, jedinstvene kru\u017ene strukture koja do sada nije identificirana.<\/p>\n

Galaksija, naziva PGC 1000714, primjer je prstenaste galaksije u kojoj vanjski krug mladih zvijezda okru\u017euje stariju galakti\u010dku jezgru.<\/p>\n

No, bli\u017ea inspekcija PGC 1000714 otkriva da se jezgra nalazi ne samo u sredini jednog, ve\u0107 dva prstena zvijezda, i to je prvi put da su astronomi nai\u0161li na takav fenomen.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i tipovi galaksija uglavnom su u obliku diska, a zvijezde su ili u spiralnoj formaciji, poput Mlije\u010dne staze, ili elipti\u010dnog oblika.<\/p>\n

Ali postoje i druge vrste galaksija, uklju\u010duju\u0107i i prstenaste galaksije – od kojih je najpoznatiji primjer Hoagovog objekt kojeg je 1950. godine otkrio astronom Arthur Hoag.<\/p>\n

\"hoag\"<\/p>\n

Za razliku od galaksija u obliku diska, zvijezde u prstenastim galaksijama podijeljene su na dva dijela – koju \u010dine jedan prsten mladih plavih zvijezda koje sjaje s vanjske strane, te s dobro definiranom jezgrom starijih, manje svjetle\u0107ih zvijezde u sredini.<\/p>\n

Prstenaste galaksije same po sebi nevjerojatno su rijetke, pa kad su znanstvenici shvatili da galaksija PGC 1000714 \u00a0posjeduje dva prstena zvijezda, otkrili su ne\u0161to prili\u010dno posebno.<\/p>\n

“Bilo je to kao uo\u010davanje snje\u017enog leoparda ili neke druge rijetke i neobi\u010dne \u017eivotinje,” rekao je astrofizi\u010dar Patrick Treuthardt iz Muzeja prirodnih znanosti Ashley Strickland u Sjevernoj Karolini.<\/p>\n

“Galaksija tipa Hoag, s jednim kru\u017enim prstenom koji okru\u017euje okruglu jezgru ve\u0107 je vrlo rijetka, ali nalaz jedne s potencijalno dva vrlo pravilna prstena prili\u010dno je jedinstvena.”<\/p>\n

Treuthardt i kolege analizirali su PGC 1000714 u Las Campanas opservatoriju u \u010cileu, i utvrdili da je vanjski prsten plavih zvijezda star oko 130 milijuna godina, dok je unutarnja crvena jezgra mnogo starija, oko 5,5 milijardi godina.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Foto:<\/p>\n

No, tijekom istrage, prona\u0161li su dokaze sekundarnog prstena zvijezda unutar vanjskog prstena mladih plavih zvijezda. Prilikom daljnje analize, otkrivaju sekundarnu struktura koju Treuthardt naziva “starijim difuzno crvenim unutarnjim prstenom,” a zvijezde u njemu puno su starije od mla\u0111ih zvijezda vanjskog prstena.<\/p>\n

“Jedna procjena navodi da galaksije tipa Hoag mogu \u010diniti 0,1 posto vidljivih galaksija, ali i puno manje od toga”, ka\u017ee Treuthardt.\u00a0“Razli\u010dite boje unutarnjeg i vanjskog prstena ukazuju na to da je ova galaksija do\u017eivjela dva razli\u010dita razdoblja formacije,” Burcin Mutlu-Pakdil, sa Sveu\u010dili\u0161ta u Minnesoti Duluth, obja\u0161njava u priop\u0107enju.<\/p>\n

“Od tih po\u010detnih pojedina\u010dnih formacija, nemogu\u0107e je znati kako su nastali prstenovi u ovoj odre\u0111enoj galaksiji.” Tim znanstvenika misli da je mogu\u0107e da je vanjski prsten ugradio u sebe dijelove galaksija koje su jednom postojala u blizini, a koje su bile bogate plinom.<\/p>\n

Ali tako\u0111er je nejasno koliko dugo \u0107e ti prstenovi u kona\u010dnici trajati – ako ne ostaju relativno dugo u takvom obliku, moglo bi se objasniti za\u0161to su takve galaksije rijetko vi\u0111ene.\u00a0Znanstvenici ka\u017eu da \u0107e i za odre\u0111ivanje starosti unutarnjeg prstena morati prikupiti vi\u0161e podataka kako bi objasnili ove kozmi\u010dke slu\u010dajnosti.<\/p>\n

“Ono \u0161to nam je potrebno u\u010diniti je zapravo vi\u0161e istra\u017eivati unutra\u0161njost galaksije,” rekao je Treuthardt Karolyn Coorsh za CTV News.<\/p>\n

Dok jo\u0161 ne znamo puno o galaksiji PGC 1000714 i prstenastim galaksijama u cjelini, istra\u017eiva\u010di ka\u017eu kako su zvjezdani sustavi koji se ne uklapaju u pravilan uzorak iznimno va\u017eni za daljnje razumijevanje svemira.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu\u00a0Monthly Notices of the Royal Astronomical Society<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstvenici su otkrili iznimno rijetku vrstu galaksije udaljene oko 359 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, jedinstvene kru\u017ene strukture koja do sada nije identificirana. Galaksija, naziva PGC 1000714, primjer je prstenaste galaksije u kojoj vanjski krug mladih zvijezda okru\u017euje stariju galakti\u010dku jezgru. No, bli\u017ea inspekcija PGC 1000714 otkriva da se jezgra nalazi ne samo u sredini […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038150,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[16497],"class_list":["post-21038138","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-galaksija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038138","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038138"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038138\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038150"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038138"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038138"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038138"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}