Iako zvu\u010di za\u010du\u0111uju\u0107e, vru\u0107a voda se ledi br\u017ee nego hladna voda pod odre\u0111enim uvjetima. Fenomen je zabilje\u017eio jo\u0161 Aristotel, no razni eksperimenti i istra\u017eivanja do dana\u0161njeg dana nisu ga uspjela objasniti.<\/p>\n
Sad se znanstvenici koncentriraju na \u010dudna svojstva vodikovih veza kao rje\u0161enje jednog od najstarijih misterija u fizici, dok drugi tvrde da takozvani Mpemba efekt uop\u0107e ni ne postoji.<\/p>\n
Mpemba efekt je postao \u0161ire popularan u vrijeme Fancisa Bacona i Renea Decartesa.<\/p>\n
\u0160pica popularnosti je 1960. godine kada ga otkriva tanzanijski dje\u010dak dok je radio sladoled.<\/p>\n
Erasto Mpemba je sa \u0161kolskim kolegama \u010desto radio sladoled mije\u0161aju\u0107i zagrijano mlijeko sa \u0161e\u0107erom. Nakon toga bi pustio mlijeko da se ohladi i zatim ga stavio u zamrziva\u010d.<\/p>\n
No, jednog dana je bio nestrpljiv i stavio je u zamrziva\u010d vru\u0107e mlijeko. Na iznena\u0111enje svih, njegov je sladoled br\u017ee nastao nego kod kolega. 1960. je s profesorom fizike objavio rad o uo\u010denom fenomenu.<\/p>\n
Iako je sam efekt priznat od strane fizi\u010dara, nikako ga nisu mogli objasniti, jer kako vru\u0107a voda mo\u017ee br\u017ee do\u0107i do stanja ledi\u0161ta od hladne vode \u010dija je temperatura mnogo bli\u017ea ledi\u0161tu.<\/p>\n
Poku\u0161aji da se kopira efekt na jednostavan i dosljedan na\u010din nisu uspjeli.<\/p>\n
2012. godine Kraljevsko dru\u0161tvo kemi\u010dara je raspisalo natje\u010daj u kojem bi znanstvenici objasnili fenomen. Pristiglo je 22 tisu\u0107e radova iz cijelog svijeta, no niti jedan nije uspio dati obja\u0161njenje.<\/p>\n
Naj\u010de\u0161\u0107a hipoteza jest da vru\u0107a voda isparava br\u017ee gube\u0107i masu i zato je potrebno manje vru\u0107ine da se smrzne. Isto tako znanstvenici su bezuspje\u0161no isprobali Mpemba efekt sa zatvorenim spremnicima gdje nema isparavanja.<\/p>\n
Druga hipoteza je da voda razvija konveksnu struju i da se temperatura nivelira dok se hladi.<\/p>\n
Brzo ohla\u0111ena \u010da\u0161a vru\u0107e vode \u0107e imati ve\u0107u temperaturnu razliku, i gubiti toplinu br\u017ee s povr\u0161ine, dok \u0107e \u010da\u0161a hladne vode imati manju temperaturnu razliku i time manju konvekciju koja bi ubrzala proces.<\/p>\n
No, ni ova hipoteza nije dokazana.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di sa Southern Methodist Universitya u Dallasu i Nanjing University iz Kine smatraju da znaju rje\u0161enje – \u010dudne veze izme\u0111u atoma vodika i kisika u molekulama vode mogu biti klju\u010d rje\u0161enja zagonetke.<\/p>\n
Simulacije klastera molekula vode pokazuju ja\u010dinu veza vodika koja ovisi o doga\u0111ajima u susjednim molekulama vode.<\/p>\n
Kad se voda grije, slabije veze se lome, a grupe molekula se formiraju u strukture koje se mogu preoblikovati u kristalne strukture leda kao po\u010detne to\u010dke le\u0111enja.<\/p>\n
Da bi se hladna voda na ovaj na\u010din preoblikovala najprije se slabe veze me\u0111u vodikovim atomima moraju prekinuti.<\/p>\n
Dakle, u vru\u0107oj je vodi ve\u0107i udio jakih veza izme\u0111u vodikovih atoma nego u hladnoj vodi, i zato se slabe veze lome kako temperatura raste.<\/p>\n
No, ovu hipotezu je potrebno i dokazati.<\/p>\n
Znanstveni rad s Imperial College London je u sredi\u0161te stavio vrijeme potrebno toploj i hladnoj vodi da dosegnu stupanj ledi\u0161ta (0 stupnjeva Celzija).<\/p>\n
Jedan od istra\u017eiva\u010da s projekta, Henry Burridge, tvrdi da kako god postavili eksperiment ne pronalaze Mpemba efekt.<\/p>\n
Ovaj \u0107e \u010dlanak zavr\u0161iti bez zaklju\u010dka u vezi obja\u0161njenja Mpemba efekta. Zasigurno \u0107e biti jo\u0161 znanstvenih istra\u017eivanja u tom smjeru, a do tada mo\u017eemo u\u017eivati u ovom efektu koji nas iznena\u0111uje jo\u0161 uvijek nakon ovoliko godina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako zvu\u010di za\u010du\u0111uju\u0107e, vru\u0107a voda se ledi br\u017ee nego hladna voda pod odre\u0111enim uvjetima. Fenomen je zabilje\u017eio jo\u0161 Aristotel, no razni eksperimenti i istra\u017eivanja do dana\u0161njeg dana nisu ga uspjela objasniti. Sad se znanstvenici koncentriraju na \u010dudna svojstva vodikovih veza kao rje\u0161enje jednog od najstarijih misterija u fizici, dok drugi tvrde da takozvani Mpemba efekt uop\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038205,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[18826,16479,16608,18632],"class_list":["post-21038204","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-agregatno-stanje","tag-fenomen","tag-voda","tag-vodik"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038204"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038204\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038205"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}