Me\u0111u \u0161i\u0161mi\u0161ima postoji potporodica tzv. vampirskih \u0161i\u0161mi\u0161a (Desmodontiae) koji piju krv, naj\u010de\u0161\u0107e doma\u0107ih i divljih \u017eivotinja. No, u sjeveroisto\u010dnom Brazilu je otkriveno da imaju jo\u0161 jedan izvor hrane.<\/p>\n
Sada je i ljudska krv na meniju. Potporodica vampirskih \u0161i\u0161mi\u0161a se dijeli na tri roda, od kojih svaki ima po jednu recentnu vrstu: obi\u010dni vampir (Desmodus rotundus), bjelokrili vampir (Diameus youngi) i \u010de\u0161ljozubi vampir (Diphylla ecaudata). <\/p>\n
Ako bi znanstvenici morali naga\u0111ati koji bi od trojice \u201ekrvopija\u201c do\u0161ao do ljudske krvi u nu\u017edi, uvijek bi se kladili na o\u010digledni izbor – obi\u010dnog vampirskog \u0161i\u0161mi\u0161a (Desmodus rotundus). Ne bi bili posve u krivu, jer je takvo \u0161to zabilje\u017eeno. Izuzetno rijetko, dodu\u0161e. Uz to, pokazalo se nedavno da ljudsku krv pije ipak ona vrsta za koju to nitko ne bi pomislio – \u010de\u0161ljozubi vampir.<\/p>\n
Otkrili su to Enrico Bernard i njegov tim sa sveu\u010dili\u0161ta u Recifeu. Naime, analizirali su 70 uzoraka izmeta kolonije \u010de\u0161ljozubih vampirskih \u0161i\u0161mi\u0161a koji obitavaju u nacionalnom parku Catimbau. \u00a0U 15 uzoraka su uspjeli do\u0107i do DNA materijala, i to pti\u010djeg (\u0161to ne \u010dudi, jer je pti\u010dja krv uobi\u010dajena prehrana), ali od toga su u tri primjerka na\u0161li i ljudsku krv. To je za njih za\u010du\u0111uju\u0107e otkri\u0107e, jer \u010de\u0161ljuzubi vampirski \u0161i\u0161mi\u0161i uop\u0107e nisu prilago\u0111eni za hranjenje krvlju sisavaca.<\/p>\n
Osim krvi ptica, za \u010de\u0161ljozube vampire su tu uvijek bile i koko\u0161i. \u010cudno je kako su obogatili meni ljudskom krvlju upravo zbog toga \u0161to se sastav krvi ptica i sisavaca nemalo razlikuje. Pti\u010dja ima ve\u0107i udio vode i masti, a krv sisavaca je gusta i puna proteina. Analiziraju\u0107i vrste vampirskih potporodica, samo obi\u010dni vampirski \u0161i\u0161mi\u0161 bi fiziolo\u0161ki mogao profitirati od gu\u0161\u0107e krvi bogate proteinima, dok \u010de\u0161ljozubi i bjelokrili vampir nemaju fiziolo\u0161kih karakteristika za to. Zato i preferiraju “laganiju” krv ptica.<\/p>\n
Najo\u010ditiji razlog toj promjeni prehrane, naravno, le\u017ei kod \u010dovjeka. Guan i tinamu su velike ptice \u010dija je krv naj\u010de\u0161\u0107i izbor vampirskih \u0161i\u0161mi\u0161a, a sada su ugro\u017eene zbog izlova. Otkad nekoliko ljudskih obitelji nastanjuje nacionalni park zabilje\u017eeno je da je spomenutih pti\u010djih vrsta sve manje i manje. Zato su \u0161i\u0161mi\u0161i prisiljeni dodatno se snalaziti da do\u0111u do hrane. Vampirski \u0161i\u0161mi\u0161i vjerojatno ni ne bi do\u0161li blizu ljudskoj krvi da nije upitnih higijenskih uvjeta. Naime, lokalni ljudi \u017eive siroma\u0161no i dr\u017ee koko\u0161i vrlo blizu sebe. Tako je i \u010de\u0161ljozubi vampir vrebaju\u0107i no\u0107u svoj zalogaj do\u0161ao i do \u010dovjeka.<\/p>\n
\u017divotinje taj vampirski obrok naj\u010de\u0161\u0107e ni ne osjete, a u pitanju je mala koli\u010dina krvi, koja se ne si\u0161e, nego li\u017ee iz malene rane koju naprave zubima. U svemu tome je najve\u0107a enigma za znanstvenike pitanje kako \u0107e \u010de\u0161ljozubi vampirski \u0161i\u0161mi\u0161i probavljati hranu na koju im tijelo nije prilago\u0111eno. Name\u0107e se, me\u0111utim, jo\u0161 jedno pitanje bitno za ljude: ho\u0107e li naizmjeni\u010dne posjete ljudskog i \u017eivotinjskog tijela dovesti do ekspanzije nekih nimalo bezopasnih bolesti. Vampirski \u0161i\u0161mi\u0161i mogu, naime, prenositi bjesno\u0107u i razne vrste hantavirusa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Me\u0111u \u0161i\u0161mi\u0161ima postoji potporodica tzv. vampirskih \u0161i\u0161mi\u0161a (Desmodontiae) koji piju krv, naj\u010de\u0161\u0107e doma\u0107ih i divljih \u017eivotinja. No, u sjeveroisto\u010dnom Brazilu je otkriveno da imaju jo\u0161 jedan izvor hrane. Sada je i ljudska krv na meniju. Potporodica vampirskih \u0161i\u0161mi\u0161a se dijeli na tri roda, od kojih svaki ima po jednu recentnu vrstu: obi\u010dni vampir (Desmodus rotundus), […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038262,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16997,17137],"class_list":["post-21038263","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-sismis","tag-vampir"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038263"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038263\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038262"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}