{"id":21038311,"date":"2023-01-12T22:58:00","date_gmt":"2023-01-12T21:58:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21038311"},"modified":"2023-01-12T23:45:15","modified_gmt":"2023-01-12T22:45:15","slug":"unos-masti-pospjesuje-nastanak-mestastaza-i-sirenje-raka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/unos-masti-pospjesuje-nastanak-mestastaza-i-sirenje-raka\/","title":{"rendered":"Unos masti pospje\u0161uje nastanak metastaza i \u0161irenje raka"},"content":{"rendered":"\n

Da unos masti pospje\u0161uje nastanak mestastaza i \u0161irenje raka zaklju\u010dak je tima s dva instituta iz Barcelone koji je objavljen u studiji u znanstvenom \u010dasopisu Nature<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Mi\u0161evi koji su se hranili mastima kao \u0161to je palmitinska kiselina koja je \u010desta u ljudskoj prehrani dobili su najagresivniji oblik metastaza.<\/p>\n\n\n\n

Pri tome je kao klju\u010dan faktor izolirana molekula CD36. No u procesu metastaziranja prona\u0111ena je i “Ahilova peta” procesa koja mo\u017ee poslu\u017eiti pri daljnjem istra\u017eivanju raka.<\/p>\n\n\n\n

Upravo je mehanizam pokretanja procesa metastaziranja klju\u010d kojeg treba rasvijetliti kako bi se razvila u\u010dinkovita terapija protiv sekundarnih karcinoma.<\/p>\n\n\n\n

Mnoge su nekancerogene stanice programirane za samouni\u0161tenje ako napuste tkivo koje tvore.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici predvo\u0111eni Salvadorom Atnarom Benitahom trebali su najprije identificirati stanice oralnog tumora koje imaju sposobnost \u0161irenja organizmom, da bi potom do\u0161li do zaklju\u010dka kako stanice koriste masti kako bi putovale.<\/p>\n\n\n\n

Neke od tih stanica imaju visoku razinu molekula CD36 koje im poma\u017eu da iz svoje okoline ve\u017eu masti – potencijalni izvor enegije.<\/p>\n\n\n\n

Nakon toga Benitah i njegov tim su pokazali  da je visoka razina CD36 molekula uistinu neophodna za metastaziranje oralnog tumora kod mi\u0161eva.<\/p>\n\n\n\n

Anti-tijela koja su blokirala ove molekule, odnosno njihovu interakciju s masnim kiselinama, ujedno su kod mi\u0161eva potpuno inhibirala metastaze, iako nisu utjecala na primarni tumor.<\/p>\n\n\n\n

Analiziraju\u0107i javne baze podataka, potvrdili su da je visoka razina CD36 molekula korelirala s lo\u0161ijim ishodima kod ljudi oboljelih od raka mjehura, plu\u0107a, dojki i nekih drugih karcinoma.<\/p>\n\n\n\n

Tim iz Barcelone sada radi na razvoju antitijela protiv CD36 molekula koja \u0107e koristiti u klini\u010dkim istra\u017eivanjima na ljudima. Po njihovim tvrdnjama \u0107e trebati barem \u010detiri godine do te faze.<\/p>\n\n\n\n

Benitah navodi da bi takva terapija mogla biti korisna \u010dak i nakon \u0161to se karcinom ve\u0107 pro\u0161irio. Rezultati njihovog istra\u017eivanja pokazali su, naime, da su eksperimentalna anti-tijela iskorijenila 15 posto metastaza, a ostale smanjila za 80 posto.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc Bojan Poli\u0107 s Medicinskog fakulteta u Rijeci potvrdio je da se radi o prili\u010dno va\u017enom otkri\u0107u. Metastatske stanice oralnog karcinoma poja\u010dano izra\u017eavaju receptor\/transporter (CD36) za masne kiseline i lipoproteine i na taj na\u010din su sposobne koristiti lipide (masti) iz okoline za svoj metabolizam i pre\u017eivljavanje.<\/p>\n\n\n\n

Naime, pre\u017eivljavanje i dioba metastatskih stanica zahtjeva veliku koli\u010dinu energije, pa je to jedan od na\u010dina kako se one prilago\u0111avaju za njih nepovoljnim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su blokiranjem spomenutog receptora\/transportera uz pomo\u0107 monoklonskih protutijela u pokusima na laboratorijskim mi\u0161evima, kojima su presa\u0111eni humani karcinomi, uspjeli gotovo u potpunosti blokirati nastanak metastaza.<\/p>\n\n\n\n

Spomenuti receptor\/transporter je ina\u010de prisutan u pove\u0107anoj mjeri i na metastatskim stanicama drugih tumora poput karcinoma dojke, mokra\u0107nog mjehura, plu\u0107a, pa stoga ovo istra\u017eivanje ima potencijalno veliku va\u017enost.<\/p>\n\n\n\n

Navedeni pokusi bude nadu da bi se ovaj na\u010din terapije mogao primjeniti i na ljudima kroz nekoliko godina, koliko je potrebno da se testiraju specifi\u010dna monoklonska protutijela i u ljudi, te vidi njihova stvarna u\u010dinkovitost.<\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, monoklonska protutijela ili sli\u010dne molekule se danas uspje\u0161no koriste u specifi\u010dnoj terapiji razli\u010ditih tumora i drugih bolesti, pa je njihova upotreba u medicini sve \u010de\u0161\u0107a, navodi Poli\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da unos masti pospje\u0161uje nastanak mestastaza i \u0161irenje raka zaklju\u010dak je tima s dva instituta iz Barcelone koji je objavljen u studiji u znanstvenom \u010dasopisu Nature. Mi\u0161evi koji su se hranili mastima kao \u0161to je palmitinska kiselina koja je \u010desta u ljudskoj prehrani dobili su najagresivniji oblik metastaza. Pri tome je kao klju\u010dan faktor izolirana molekula […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066676,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[18215,16720,19211],"class_list":["post-21038311","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-masnoca","tag-rak","tag-spanjolska"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038311","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038311"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038311\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066675,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038311\/revisions\/21066675"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066676"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038311"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038311"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038311"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}