Mnogo je toga napisano i mnogo je filmova snimljeno o vanzemaljcima, poglavito u domeni znanstvene fantastike. No, \u0161to znanost ka\u017ee o vanzemaljcima, i to iz perspektive svakodnevnog \u017eivota?<\/p>\n
\u010cak i ako niste ljubitelj tematike, zasigurno ste se zapitali \u00a0kako bi, i bi li uop\u0107e dolazak ili otkri\u0107e vanzemaljaca promijenilo va\u0161 \u017eivot? Nije va\u017eno vjerujete li u njihovo postojanje ili ne. Zapitajte se hipotetski i poku\u0161ajte odgovoriti na to pitanje, ako ve\u0107 niste \u010ditali dosad znanstvena istra\u017eivanja na tu temu.<\/p>\n
U suprotnosti s onom vizijom koju prezentira Hollywood \u00a0i knji\u017eevni predlo\u0161ci na tu temu, znanstvenici tvrde da se na\u0161a svakodnevica ne bi zna\u010dajno promijenila.<\/p>\n
U Brookinsovom izvje\u0161\u0107u iz 1961. godine tvrdilo se da bi otkri\u0107e \u017eivota van Zemlje moglo dovesti do nevjerojatnih dru\u0161tvenih previranja. Ipak, kako ka\u017ee Albert Harrison, psiholog sa Sveu\u010dili\u0161ta California u Davisu ka\u017ee da su se vremena drasti\u010dno promijenila.<\/p>\n
On u svojoj znanstvenoj studiji tvrdi da to ne bi bilo \u0161okantno dana\u0161njim generacijama. Dana\u0161nja mlade\u017e je odrasla uz razne tehnolo\u0161ke procesore, elektroni\u010dke naprave, ra\u010dunala i mobitele u usporedbi s generacijama kojima je vrhunac tehnologije bio pisa\u0107i stroj.<\/p>\n
Danas su zapravo svim generacijama izvanzemaljci kao koncept postali velik dio kulture tako da se vi\u0161e ni ne \u010dine toliko izvanzemaljskima. Harrison tvrdi da, ako izvanzemaljski \u017eivot uop\u0107e postoji, vjerojatnije je da \u0107e biti otkriven u obliku mikroba na Marsu ili signala s udaljenih planeta. Harrison tako\u0111er ne odbacuje niz povijesnih dokaza koji ukazuju da bi se \u010dovje\u010danstvo vrlo lako naviknulo na ideju o postojanju \u017eivota izvan Zemlje.<\/p>\n
Dru\u0161tvo je toliko oguglalo na ljude-\u0161i\u0161mi\u0161e s Mjeseca, kanale na Marsu, otkri\u0107a kvazara i pulsara, tvrdnje da je taj i taj fosil stigao s Marsa i la\u017ene objave o detekcijama iz SETI-ja”, pi\u0161e Harrison i dodaje da bi otkrivanje izvanzemaljske inteligencije vjerojatno izazvalo razne emocije poput straha potom uzbu\u0111enje, ali i stalo\u017eenost i odu\u0161evljenje. Me\u0111utim, u SAD-u i Europi ni egzobiolo\u0161ke vrste ni svemirski signali ne bi izazvali masovnu psiholo\u0161ku dezintegraciju ili dru\u0161tveni kolaps.<\/p>\n
Nasuprot njima, ljudi koji su u ratu, koji pate od gladi i AIDS-a, vjernici koji \u010dvrsto brane svoja uvjerenja sigurno se ne bi previ\u0161e brinuli o tome, ali zanimljivo bi bilo vidjeti reakciju ljudi koji su godinama bru\u0161eni NLO-ovskim teorijama, dokumentarcima, koji vole znanstvenu fantastiku i sli\u010dnu tematiku.<\/p>\n
Tako primjerice preko 80 posto vjernika tvrdi da kontakt s inteligentnim izvanzemaljcima ne bi poljuljao njihov osobni pristup vjeri. Barem tako stoji u rezultatima ankete Teda Petersa, teologa iz Pacifi\u010dkog luteranskog teolo\u0161kog sjemeni\u0161ta iz Berkeleyja u Kaliforniji.<\/p>\n
Tre\u0107ina vjernika ipak priznaje da bi do\u0161lo do odre\u0111ene religiozne krize. Zanimljivo, dvije tre\u0107ine \u201enevjernika” misli da bi do\u0161lo do op\u0107e vjerske krize.<\/p>\n
Paul Davies s Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Arizona iznosi svoj koncept \u201eneobi\u010dnog \u017eivota” kojim se sugerira da bi \u017eivot mogao postojati i opstati zahvaljuju\u0107i \u201ekemijskoj ma\u0161ineriji” koja se razlikuje od uobi\u010dajene i to bi mogao postojati upravo na Zemlji a da to ni ne znamo.<\/p>\n
Biolog pod okriljem NASA-e Chris McKay pak smatra da u slu\u010daju otkri\u0107a mikroba na Marsu ne bismo zapravo mogli govoriti o \u201eistinski izvanzemaljskom” obliku \u017eivota ako se ta stvorenja mogu povezati s na\u0161im \u017eivotnim stablom. U slu\u010daju da na Marsu prona\u0111emo oblike \u017eivota koji nemaju ama ba\u0161 nikakve biolo\u0161ke povezanosti s onim zemaljskima, onda imamo moralnu obvezu ne kontaminirati to podru\u010dje svojom prisutno\u0161\u0107u, smatra McKay.<\/p>\n
Nadalje, Mazlan Othman, \u010delnica UN-ova Ureda za odnose sa svemirom (UNOOS) ka\u017ee da bi UN trebao imati vode\u0107u ulogu u koordiniranju globalne reakcije na otkrivanje izvanzemaljaca. Paleontolog Conway Morris sa Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge smatra da nema potrebe da se previ\u0161e uznemiravamo oko toga \u0161to u\u010diniti ako nai\u0111emo na inteligentna svemirska bi\u0107a jer ona vjerojatno ne postoje.<\/p>\n
Kad bi \u017eivot van planeta Zemlja zaista postojao, vjerojatno bi se razvila inteligentna, dominaciji sklona vrsta poput nas. Njegov krajnji zaklju\u010dak je da \u201enikada ni nismo imali posjetitelje iz svemira niti je vrijedno osnivati centre za otkrivanje i potragu za njima u nadi da \u0107e se jednom mo\u017eda pojaviti”. Oni ne postoje, a mi smo sami, ka\u017ee Conway.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mnogo je toga napisano i mnogo je filmova snimljeno o vanzemaljcima, poglavito u domeni znanstvene fantastike. No, \u0161to znanost ka\u017ee o vanzemaljcima, i to iz perspektive svakodnevnog \u017eivota? \u010cak i ako niste ljubitelj tematike, zasigurno ste se zapitali \u00a0kako bi, i bi li uop\u0107e dolazak ili otkri\u0107e vanzemaljaca promijenilo va\u0161 \u017eivot? Nije va\u017eno vjerujete li […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038320,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[17690,18579,19212],"class_list":["post-21038317","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-izvanzemaljac","tag-izvanzemaljski-zivot","tag-vanzemaljci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038317","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038317"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038317\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038320"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038317"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038317"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038317"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}