Kada srce i mozak \u010dovjeka prestanu raditi i njihov di\u0161ni i krvo\u017eilni sustav zauvijek stane, vrijeme je da se proglasi smrt. Tijelo se gasi, \u017eivota vi\u0161e nema. Ili ima?<\/p>\n
Nekoliko radova objavljenih pro\u0161le godine raspravljaju o dokazima da su odre\u0111eni dijelovi tijela jo\u0161 uvijek aktivni \u010dak i danima kada ostatak tijela i organa vi\u0161e ne reagira, \u0161to bi moglo promijeniti na\u010din na koji mislimo o transplantaciji i vremenu smrti organa.<\/p>\n
Geni nakon smrti pove\u0107ali svoju aktivnost<\/strong><\/p>\n Pod vodstvom mikrobiologa Petera Noblea, istra\u017eiva\u010dki tim sa Sveu\u010dili\u0161ta Washington istra\u017eivao je aktivnost gena u preminulim mi\u0161evima i zebrastim ribicama, a potaknuti prethodnim istra\u017eivanjima koja su identificirala pregr\u0161t gena u ljudskim truplima koji su aktivni vi\u0161e od 12 sati nakon slu\u017ebenog progla\u0161enja smrti.<\/p>\n Istra\u017eiva\u010di su rad zavr\u0161ili tako da su identificirali vi\u0161e od 1.000 gena koji su jo\u0161 uvijek funkcionirali danima nakon smrti, no ne samo da su si uzeli malo vi\u0161e vremena da rade od ostatka tijela, nego su zapravo pove\u0107ali svoju aktivnost.<\/p>\n U mi\u0161evima, 515 gena je po\u010delo ubrzano raditi i funkcionirali su u punom kapacitetu i do 24 sata nakon smrti. Kod zebraste ribice 548 gena zadr\u017ealo je svoju funkciju puna \u010detiri dana nakon smrti.<\/p>\n Tim je ovo shvatio mjerenjem nominalnih razina mRNA (messenger RNA) prisutnih u mi\u0161evima i zebrastim ribicama i do 96 sati nakon smrti. mRNA je kao kopija \u2013 govori na\u0161im genima koji se proteini moraju proizvesti i od koje stanice, stoga ako postoji vi\u0161e mRNA u stanici, to otprilike zna\u010di da je vi\u0161e gena koji su trenutno aktivni.<\/p>\n Ono \u0161to je mo\u017eda i \u010dudnije od toga je \u010dinjenica da ovi post mortem geni nisu bilo kakvi geni, nego su vrsta gena koji se pove\u0107avaju tijekom hitnih slu\u010dajeva.<\/p>\n Kako izvje\u0161tava Mitch Leslie za Science Magazine<\/em>, govorimo o zadacima poput poticanja na upalu, zapaljivanja imunolo\u0161kog sustava i suzbijanja stresa. Neki od gena koje su identificirali uklju\u010duju se u formiranje embrija i onda opet dugo ne rade ni\u0161ta nego se bude nakon smrti, \u010dini se.<\/p>\n \u2018Ono \u0161to zaprepa\u0161tava je da se razvojni geni uklju\u010duju poslije smrti\u2019, rekao je Noble Leslie.<\/p>\n Nisu svi geni korisni na ovaj na\u010din, no tim je ipak otkrio da se odre\u0111eni geni, koji promoviraju rast raka, tako\u0111er bude nakon smrti kod ovih \u017eivotinja, \u0161to je navelo znanstvenike da zaklju\u010de da se u nedavno preminulim truplima, tijelo vra\u0107a stani\u010dnim uvjetima brzo razvijaju\u0107eg embrija.<\/p>\n Mo\u017eda je gradnja novog tijela i o\u010dajni\u010dko nastojanje za reanimacijom mrtvog tijela prili\u010dno ista stvar kao i stotine zombie gena.<\/p>\n Post mortem geni i transplantirani pacijenti<\/strong><\/p>\n Iako ovi vrijedni geni nikada ne\u0107e biti dovoljno jaki da posao zapravo naprave do kraja i o\u017eive mrtvog mi\u0161a, zebrastu ribicu ili \u010dovjeka, razumijevanje onoga \u0161to rade ima strahovit utjecaj na pacijente koji \u017eive s transplantiranim organom.<\/p>\n Studije su otkrile da primatelji transplantiranih organa imaju ve\u0107i rizik od razvoja 32 razli\u010dite vrste raka, uklju\u010duju\u0107i non-Hodgkin limfom kao i rak bubrega i jetre i lije\u010dnici se bore kako bi ovo ubla\u017eili.<\/p>\n \u2018Dok je transplantacija po \u017eivot spa\u0161avaju\u0107a operacija za pacijente s organom u terminalnoj fazi, ona tako\u0111er primatelja stavlja u pove\u0107an rizik od razvoja raka djelomi\u010dno zbog toga \u0161to lijekovi koji se primijenjuju potiskuju imunolo\u0161ki sustav i preveniraju odbacivanje organa\u2019, rekao je Eric A. Engels, s US National Institutes of Health\u2019s (NIH) National Cancer Institute.<\/p>\n \u2018Rizik od raka me\u0111u transplantiranim pacijentima podsje\u0107a na ljude s HIV-om \u010diji se rizik od rakom povezanih infekcija podi\u017ee zbog imunosupresije\u2019.<\/p>\n Radovi su objavljeni u preprint webstranici bioRxiv<\/em> i mora se naglasiti da jo\u0161 nisu recenzirani.<\/p>\n Njihovim objavljivanjem na internetu, Noble i njegov tim pozivaju znanstvenike da naprave ranu kritiku njihova posla prije nego je podnesu \u010dasopisu, \u0161to zna\u010di da dok se ovi rezultati neovisno ne verificiraju da i dalje ostaje skepsa. Ovo je posebno bitno s obzirom na to da se sli\u010dni rezultati trebaju posti\u0107i kod ljudi \u2013 ne samo laboratorijskih \u017eivotinja.<\/p>\n \u2018Nitko od nas nije mogao niti sanjati da \u0107emo smrt pa makar izdaleka shvatiti stoga bi ovo mogao biti po\u010detak potpuno novog na\u010dina definiranja \u0161to za nas zna\u010di biti \u017eiv i mrtav. Vjerojatno puno informacija o \u017eivotu mo\u017eemo dobiti prou\u010davaju\u0107i smrt\u2019, zavr\u0161io je Noble.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kada srce i mozak \u010dovjeka prestanu raditi i njihov di\u0161ni i krvo\u017eilni sustav zauvijek stane, vrijeme je da se proglasi smrt. Tijelo se gasi, \u017eivota vi\u0161e nema. Ili ima? Nekoliko radova objavljenih pro\u0161le godine raspravljaju o dokazima da su odre\u0111eni dijelovi tijela jo\u0161 uvijek aktivni \u010dak i danima kada ostatak tijela i organa vi\u0161e ne reagira, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038336,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[17698],"class_list":["post-21038335","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-smrt"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038335","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038335"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038335\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038336"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038335"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038335"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038335"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}