Postoji sve vi\u0161e dokaza koji ukazuju da prekomjerno tu\u0161iranje, uz mno\u0161tvo ostalih faktora, negativno utje\u010de na mikrobiom prisutan na ljudskoj ko\u017ei, koji se sastoji se od skupina bakterija, virusa i ostalih mikroorganizama koji \u017eive u i na ljudskom tijelu.<\/p>\n
Znanstvenici znaju da ti mikroorganizmi pozitivno utje\u010du na ljudsko zdravlje, uklju\u010duju\u0107i i imunolo\u0161ki sustav, probavu, pa \u010dak i na funkcije rada srca. Poru\u010duju kako mikrobiom treba shvatiti kao komplementaran i paralelan sustav isprepleten s ostalim funkcijama tijela. Postoje uvjerljivi indirektni dokazi koji ukazuju na to da tu\u0161iranje o\u0161te\u0107uju mikrobiom ko\u017ee, \u0161to pak \u0161teti zdravlju ko\u017ee.<\/p>\n
Poznato je da tu\u0161iranje, odnosno pretjerano pranje, sa \u0161amponima i sapunima uni\u0161tava prisutne bakterije na ko\u017ei i kosi, te smanjuje razine ulja. Kozmeti\u010dka industrija zatim te razine poku\u0161ava nadomjestiti pomo\u0107u kozmeti\u010dkih proizvoda.<\/p>\n
Op\u0107enito, suvremeni na\u010din \u017eivota koji uklju\u010duje i \u010desto tu\u0161iranje lo\u0161e djeluje na mikrobiom na ljudskoj ko\u017ei.<\/p>\n
Znanstvena studija na stanovnicima sela Yanomami u Amazoni, koji u trenutku provo\u0111enja studije nisu imali dokumentirani prethodni kontakt sa “zapadnjacima”, otkriva kako su ko\u017ea, usta i izmet ispitanika puno bogatiji razli\u010ditim bakterijama \u2013 a otkrivene bakterije pokazale su otpornost na antibiotike, bez prija\u0161njeg poznatog kontakta s antibioticima.<\/p>\n
Dio problema oko kona\u010dnog stava znanstvenika jest i zbog te\u0161kog sastavljanja dovoljno velikog tijela ispitanika koji bi bili spremni presko\u010diti tu\u0161iranje na odre\u0111eno razdoblje potrebno za izvo\u0111enje kontrolirane studije.<\/p>\n
Umjesto konkretne studije, objavljeni podaci o utjecaju tu\u0161iranja na ko\u017eu uglavnom se sastoje od samostalnih eksperimenta. Takve anegdote mogu odgovoriti na najva\u017enije pitanje oko preskakanja tu\u0161iranja – \u0160to u\u010diniti sa smradom?<\/p>\n
Neke od bakterija na tijelu izlu\u010duju kemikalije neugodna mirisa, a pranje ili dezodorans poprili\u010dno dobro rje\u0161avaju problem. Ipak, osobe koje su odustale od tu\u0161iranja re\u0107i \u0107e da problem postoji samo zbog prvotnog stanja koje je izvan ravnote\u017ee.<\/p>\n
Najistaknutiji primjer je vjerojatno James Hamblin, koji je u lipnju 2016 objavio esej obja\u0161njavaju\u0107i odluku da postupno odustane od dnevnog pranja.<\/p>\n
“Isprva sam bio masna, smrdljiva zvijer,” napisao je. “No kasnije tijelo kao da se privikne i postane ugodnije za ljudski njuh.”<\/p>\n
Hamblin je izmijenio iskustva s novinarkom Juliom Scott, koja je dokumentirala vlastitu tranziciju na \u017eivot bez tu\u0161a za The New York Times Magazine<\/em>. Vlastito iskustvo pokazalo je da je samo jednim tu\u0161iranjem u tjednu u cijelosti o\u0161tetila kolonije bakterija na ko\u017ei.<\/p>\n “Ako sam prljave kose, nagnem se pod tu\u0161 i smo\u010dim ju ali ne koristim \u0161ampon ili sapun, a gotovo nikad ne idem pod tu\u0161… I sve je u redu. Zamolio sam prijatelje da mi ka\u017eu kako miri\u0161em, a oni tvrde da miri\u0161em dobro” zaklju\u010duje Hamblin.<\/p>\n Iako ne postoji razlog da ljudi poput Hamblina zboog smanjenog tu\u0161iranja postanu zdraviji od prosje\u010dnog \u010dovjeka, svakako nema razloga ni da budu zdravi. Ako ni\u0161ta, sigurno se u\u0161tedi puno vremena, vode i novca.<\/p>\n Naravno, ovakav radikalan stil \u017eivota nije za svakoga, a dok se ne ustvrde konkretne \u010dinjenice o djelovanju tu\u0161iranja na ko\u017eu ne treba brzati u ekstreme, prenosi Business Insider<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Postoji sve vi\u0161e dokaza koji ukazuju da prekomjerno tu\u0161iranje, uz mno\u0161tvo ostalih faktora, negativno utje\u010de na mikrobiom prisutan na ljudskoj ko\u017ei, koji se sastoji se od skupina bakterija, virusa i ostalih mikroorganizama koji \u017eive u i na ljudskom tijelu. Znanstvenici znaju da ti mikroorganizmi pozitivno utje\u010du na ljudsko zdravlje, uklju\u010duju\u0107i i imunolo\u0161ki sustav, probavu, pa […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038387,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[18675,19066],"class_list":["post-21038367","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-higijena","tag-tusiranje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038367","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038367"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038367\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038387"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}