Znanstvenici s University of Pavia u Italiji su u svojoj studiji do\u0161li do zanimljivih spoznaja o tra\u010danju. Naime, zaklju\u010dili su kako tra\u010d ima i svoje pozitivne strane.<\/p>\n\n\n\n
U istra\u017eivanju su sudjelovale 22 \u017eene, a psiholozi su prou\u010davali kako tra\u010danje utje\u010de na mozak. Glavna autorica studije dr. Natascia Brondino je htjela otkriti postoji li biokemijski razlog za osje\u0107aj bliskosti koji su \u017eene osje\u0107ale nakon tra\u010danja.<\/p>\n\n\n\n
Za vrijeme tra\u010danja dolazi do izlu\u010divanja oksitocina. Oksitocin se naziva hormonom sre\u0107e i ljubavi. Izlu\u010duje se i za vrijeme poro\u0111aja i utje\u010de na zbli\u017eavanje majke s bebom. Kada se radi o uobi\u010dajenim temama kao \u0161to je na primjer, razgovor o vremenu, razina oksitocina nije bila velika.<\/p>\n\n\n\n
Mu\u0161karci nisu bili uklju\u010deni u ispitivanje jer su znanstvenici htjeli izbje\u0107i razvijanje privla\u010dnosti me\u0111u ispitanicima jer bi se oksitocin izlu\u010divao zbog osje\u0107aja koje imaju jedni prema drugima, a ne zbog tra\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Dr. Brondino smatra kako tra\u010d mo\u017ee utjecati na utvr\u0111ivanje pravila grupe te na razvijanje i osna\u017eivanje dru\u0161tvenih veza. Na njegov u\u010dinak ne utje\u010de ni osobnost ispitanika. “Psiholo\u0161ke karakteristike kao \u0161to su empatija, pro\u017eivljeni stres ili zavist nisu imale utjecaj na porast oksitocina”, napisali su autori.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, bez obzira o tome \u0161to mislimo o tra\u010danju, znanstvenici smatraju da je dobro za mozak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Znanstvenici s University of Pavia u Italiji su u svojoj studiji do\u0161li do zanimljivih spoznaja o tra\u010danju. Naime, zaklju\u010dili su kako tra\u010d ima i svoje pozitivne strane. U istra\u017eivanju su sudjelovale 22 \u017eene, a psiholozi su prou\u010davali kako tra\u010danje utje\u010de na mozak. Glavna autorica studije dr. Natascia Brondino je htjela otkriti postoji li biokemijski razlog […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065504,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[17002,16486,16493,18306,23168],"class_list":["post-21038443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-emocije","tag-hormon","tag-mozak","tag-oksitocin","tag-trac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038443"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038443\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065505,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038443\/revisions\/21065505"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065504"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}