{"id":21038506,"date":"2023-01-13T19:07:00","date_gmt":"2023-01-13T18:07:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21038506"},"modified":"2023-01-13T20:08:50","modified_gmt":"2023-01-13T19:08:50","slug":"senilnost-kod-starijih-osoba-samo-je-stereotip","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/senilnost-kod-starijih-osoba-samo-je-stereotip\/","title":{"rendered":"Senilnost kod starijih osoba samo je stereotip"},"content":{"rendered":"\n<p>Proces starenja zna\u010di i neke&nbsp;promjene u fizi\u010dkom, psihi\u010dkom i socijalnom funkcioniranju osobe. No, postoje i stereotipi i predrasude vezane za starije osobe.<\/p>\n\n\n\n<p>Neke od njih prikazuju ih kao&nbsp;pasivne, nesposobne i zaboravljive, tvrdi&nbsp;prof.dr. Maja Zupan\u010di\u010d s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstveno istra\u017eivanje provedeno&nbsp;u Sloveniji obuhvatilo je tisu\u0107u ispitanika razli\u010dite \u017eivotne dobi i razli\u010ditog obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Ispitanicima su&nbsp;predstavljeni sterotipi o starosti, kako one lo\u0161e tako i dobre i pokazalo se da ve\u0107ina smatra kako su senilnost, gubitak pam\u0107enja i pad intelektualnih sposobnosti dio starosti. \u010cesto i starije osobe vjeruju u sterotipe o starosti, \u010dak i vi\u0161e nego mladi.<\/p>\n\n\n\n<p>No, znanost govori&nbsp; da tome nije tako. Danas su&nbsp;starije osobe obrazovane, informirane, te stambeno i financijski prili\u010dno neovisne. Dokazano je da dvije tre\u0107ine ljudi starosti izme\u0111u 74. i 81. godine zadr\u017eava intelektualne sposobnosti, a specifi\u010dnim vje\u017ebama intelektualne je sposobnosti, ukoliko do\u0111e do njihovog pada, mogu\u0107e vratiti na nivo kakve su bile u 65. godini, ka\u017ee prof.dr. Zupan\u010di\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedno od najrasprostranjenijih u dru\u0161tvu ukorijenjenih vjerovanja je da su stariji ljudi senilni.<\/p>\n\n\n\n<p>Postotak senilnosti nakon 65. godine je tek 10 do 15 posto, nakon 75. godine taj postotak raste da bi oko 85. godine posegnuo 15 posto. Nakon 90. godine 40 posto ljudi je senilno, a to nije ni pola.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, iako je rije\u010d je \u010destom stereotipu, on nije to\u010dan. Kao \u0161to nije to\u010dno da vokabular ljudi nakon 80. godine pada. On je \u010dak ve\u0107i nego kada \u010dovjek ima 25 godina. Smatra se i da su starije osobe me\u0111usobno sli\u010dne. Me\u0111utim, svatko ima svoju osobnost i vlastite vrednote koje zadr\u017eava i u starosti, poja\u0161njava prof.dr. Zupan\u010di\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedno od uvrije\u017eenih mi\u0161ljenja je i da se ve\u0107ina starijih osoba nije sposobna prilagoditi promjenama, me\u0111utim prof.dr. Zupan\u010di\u010d poja\u0161njava da se stariji ljudi itekako dobro prilago\u0111avaju novim \u017eivotnim okolnostima, od umirovljenja, novih dru\u0161tvenih uloga koje preuzimaju pa do gubitaka s kojima se suo\u010davaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Za razliku od mla\u0111ih, starije osobe prolaze kroz izuzetno stresne doga\u0111aje s kojim se uspje\u0161no nose. Hvataju se u ko\u0161tac s intenzivnim emocionalnim i stresnim doga\u0111ajima, kao \u0161to je smrt voljene osobe, preseljenje u dom za umirovljenike, a preuzimaju i nove uloge kao \u0161to su uloge djedova i baka. Prilago\u0111avaju se i suvremenim tehnologijama, idu na te\u010dajeve, \u010dak se i ve\u0107ina se slu\u017ei internetom.<\/p>\n\n\n\n<p>No, drugi ih ocjenjuju kao manje informiranima. Me\u0111utim oni u\u010de, poha\u0111aju Sveu\u010dili\u0161te za 3. dob, edukacije, odlaze na izlete i putovanja. Jedna od predrasuda koja se ve\u017ee uz starije osobe je i da sporo u\u010de. Istina je da ve\u0107ina za u\u010denje treba vi\u0161e vremena nego mladi, ali dio toga mo\u017ee se objasniti zdravstvenim stanjem, ne kori\u0161tenjem strategije pam\u0107enja ili niskom motivirano\u0161\u0107u u istra\u017eivanjima,<\/p>\n\n\n\n<p>Stereotip da pam\u0107enje sa staro\u0161\u0107u opada tako\u0111er nije to\u010dan, jer znanstveno je dokazano da se smanjuje pam\u0107enje detalja, ali ono bitno je dobro o\u010duvano. Pada pam\u0107enje nedavnih doga\u0111aja, dok dugotrajno pam\u0107enje vezano za daleke doga\u0111aje opstaje. Tom problemu, kako tuma\u010di prof.dr Zupan\u010di\u010d, stariji ljudi znaju dosko\u010diti razli\u010ditim strategijima kao \u0161to je zapisivanje i pravljenje popisa onoga \u0161to moraju obaviti.<\/p>\n\n\n\n<p>Uvrije\u017eeno je mi\u0161ljenje da su stariji na teret svojoj djeci, me\u0111utim istra\u017eivanje je pokazalo da je pomo\u0107 djece i roditelja u dobi od 60. do 70. godine uzajamna. Roditelji poma\u017eu djeci i prakti\u010dno i financijski, a sa staro\u0161\u0107u roditelja pove\u0107ava se interes i briga djece za roditelje.<\/p>\n\n\n\n<p>U 70-tim godinama roditelji od djece tra\u017ee ne\u0161to vi\u0161e podr\u0161ke oko dono\u0161enja va\u017enijih odluka. Predrasuda je i da su starije osobe neproduktive i dru\u0161tveno nekorisne, jer kao i mladi i oni su potro\u0161a\u010di, bave se volonterskim radom, na usluzi su svojim obiteljima, a neki i honorano rade, obavljaju stru\u010dno savjetodavni rad te djeluju u raznim stru\u010dnim tijelima.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 neki od neto\u010dnih sterotipa o starijim ljudima su da &nbsp;ni\u0161ta ne rade, imaju puno vremena i dosa\u0111uju se, lo\u0161e se osje\u0107aju, nezadovoljni su \u017eivotom, ne zanimaju se za spolnost i nisu spolno aktivni. Me\u0111utim, to nije tako. U prosjeku su starije osobe zadovoljne \u017eivotom, nisu usredoto\u010deni na pro\u0161lost i ne \u017ealuju za izgubljenom mlado\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Ra\u0111ena je jedna velika studija koja je pokazala da ve\u0107ina starijih ispitanika ne razmi\u0161lja o smrti, ve\u0107 o planovima za budu\u0107nost. Upitani su koliko bi \u017eeljeli biti mla\u0111i. Odgovor je bio svega 14 godina, a to govori u prilog tome da ne pate za mlado\u0161\u0107u, navodi prof.dr. Zupan\u010di\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstveni rad dr. Zupan\u010di\u010d pokazalo je da su dru\u0161tvene predrasude vezane uz starenje mnogobrojne i neutemeljene, a sterotipi o starijim osobama mogu se ru\u0161iti samo obrazovanjem i edukacijom.<\/p>\n\n\n\n<p>Stereotipi su otporni na promjene, a djelomi\u010dno su rezultat normalnog \u010dovjekovog kognitivnog razvoja i socijalnog u\u010denja ve\u0107 u ranom djetinjstvu. Protiv njih se mo\u017eemo boriti obrazovanjem i predstavljanjem anti-stereotipnih primjera, zaklju\u010duje prof.dr. Zupan\u010di\u010d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Proces starenja zna\u010di i neke&nbsp;promjene u fizi\u010dkom, psihi\u010dkom i socijalnom funkcioniranju osobe. No, postoje i stereotipi i predrasude vezane za starije osobe. Neke od njih prikazuju ih kao&nbsp;pasivne, nesposobne i zaboravljive, tvrdi&nbsp;prof.dr. Maja Zupan\u010di\u010d s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani. Znanstveno istra\u017eivanje provedeno&nbsp;u Sloveniji obuhvatilo je tisu\u0107u ispitanika razli\u010dite \u017eivotne dobi i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066693,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[23188,23330,19149,17151,19231],"class_list":["post-21038506","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-godine","tag-senilnost","tag-starenje","tag-starost","tag-stereotipi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038506","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038506"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038506\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066694,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038506\/revisions\/21066694"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066693"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038506"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038506"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038506"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}