{"id":21038674,"date":"2017-01-30T20:11:25","date_gmt":"2017-01-30T19:11:25","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21038674"},"modified":"2017-01-30T20:15:22","modified_gmt":"2017-01-30T19:15:22","slug":"vodena-leca-hrana-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/vodena-leca-hrana-buducnosti\/","title":{"rendered":"Vodena le\u0107a &#8211; hrana budu\u0107nosti?"},"content":{"rendered":"<p>Neke vrste vodene le\u0107e koje se u azijskoj kuhinji koriste kao dodatak\u00a0juhama i kajgani\u00a0mogle bi postati hranom budu\u0107nosti za ljudsku vrstu jer su odli\u010dan izvor proteina, smatraju znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Jeni.<\/p>\n<p>Vodena le\u0107a je biljka koja poput plivaju\u0107eg saga prekriva velike dijelove vodene povr\u0161ine. Naj\u010de\u0161\u0107e je nalazimo u vodama staja\u0107icama i rukavcima rijeka. Iako je me\u0111u najmanjim biljkama cvjetnja\u010dama, rijetko stvara cvjetove. Nema korijen i pluta po vodenoj povr\u0161ini.<\/p>\n<p>Izvor je hrane pticama, insektima, mikroorganizmima i ribama.<\/p>\n<p>Znanstvenici sa sveu\u010dili\u0161ta u Jeni s kolegama iz Indije istra\u017euju mogu li neke vrste vodene le\u0107e u budu\u0107nosti ljudima poslu\u017eiti kao izvor hrane.<\/p>\n<p>Tvrde da je koli\u010dina proteina sadr\u017eanog u ovoj vrsti biljke\u00a0usporediva s onom u biljci vu\u010dici iz obitelji mahunarki (Lemnaceae),\u00a0u uljanoj repici i u gra\u0161ku, a usto je bogata i omega 3 masnim kiselinama. Sadr\u017ei 40 posto proteina, koliko ga, primjerice\u00a0ima u zrnu soje.<\/p>\n<p>Testovi \u0161to su ih\u00a0znanstvenici dosad proveli upu\u0107uju na to da bi za prehranu najiskoristivija mogla biti vrsta vodene le\u0107e poznata kao Wolffia globosa, koja navodno ima okus gra\u0161ka.\u00a0Wolffia globosa jedna je od vodenih biljki iz porodice Lemnaceae, koja sadr\u017ei 38 vrsta najmanjih i najjednostavnijih cvjetnica. Ova biljka je u prosjeku duga\u010dka 0,06 centimetara i \u0161iroka 0,036 centimetara. Njezina te\u017eina je pribli\u017ena te\u017eini dvaju zrna soli.<\/p>\n<p>Stanovni\u0161tvo Azije od davnina je skupljalo Wolffiju s povr\u0161ine vode i koristilo je kao hranu, a to \u010dini\u00a0i danas\u00a0jedu\u0107i je kao salatu, dodatak juhama ili glavnim jelima. U ve\u0107oj se koli\u010dini prikuplja pomo\u0107u mre\u017eice.<\/p>\n<p>Znanstvenici tvrde da se vodena le\u0107a mo\u017ee koristiti u pripremi\u00a0smoothieja i u bezglutenskim\u00a0pe\u010denim\u00a0namirnicama, osobito u dijelovima svijeta u kojima se konzumira puno kruha.<\/p>\n<p>U Izraelu i Nizozemskoj provode se pilot-studije u sklopu kojih se biljka proizvodi namjenski u ve\u0107im koli\u010dinama, ka\u017eu znanstvenici.<\/p>\n<p>Rezultate istra\u017eivanja objavili su u \u010dasopisu <em>Food Chemistry<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neke vrste vodene le\u0107e koje se u azijskoj kuhinji koriste kao dodatak\u00a0juhama i kajgani\u00a0mogle bi postati hranom budu\u0107nosti za ljudsku vrstu jer su odli\u010dan izvor proteina, smatraju znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Jeni. Vodena le\u0107a je biljka koja poput plivaju\u0107eg saga prekriva velike dijelove vodene povr\u0161ine. Naj\u010de\u0161\u0107e je nalazimo u vodama staja\u0107icama i rukavcima rijeka. Iako [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038676,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[17365,17090],"class_list":["post-21038674","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-hrana","tag-leca"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038674","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038674"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038674\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038676"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}