{"id":21038729,"date":"2017-02-03T19:54:07","date_gmt":"2017-02-03T18:54:07","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21038729"},"modified":"2017-02-03T19:55:33","modified_gmt":"2017-02-03T18:55:33","slug":"evo-sto-se-dogada-psecem-mozgu-kad-vas-ugleda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/evo-sto-se-dogada-psecem-mozgu-kad-vas-ugleda\/","title":{"rendered":"Evo \u0161to se doga\u0111a pse\u0107em mozgu kad vas ugleda"},"content":{"rendered":"<p>Pas je \u010dovjekov najbolji prijatelj ve\u0107 <a href=\"http:\/\/www.the-scientist.com\/?articles.view\/articleNo\/38279\/title\/Origin-of-Domestic-Dogs\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">18 tisu\u0107a godina<\/a>, ali sad se tek s vremenom pojavljuju studije koje pokazuju ono \u0161to ve\u0107 svaki vlasnik (ili prijatelj) nekog psa zna. Na tome mo\u017eemo zahvaliti tehnologiji.<\/p>\n<p>Tehnologija koja je krivac za ova napredna istra\u017eivanja je magnetska rezonanca (MR). Ta divna i neinvazivna metoda pregleda koja ne zra\u010di, ali ima jedan problem \u2013 pacijent mora biti miran. MR metodom su ve\u0107 testirani psi da bi se saznalo kako reagiraju na izgovorene rije\u010di (razli\u010ditom intonacijom) te na mirise, a ovaj put je sveu\u010dili\u0161te u Meksiku zanimala emocionalna reakcija psa na sliku \u010dovjeka.<\/p>\n<p>Sveukupno pet grani\u010darskih \u0161kotskih ov\u010dara, jedan zlatni retriver i jedan labrador iz lokalnih obitelji su najprije morali pro\u0107i kroz pripremu za pretragu, jer se u MR \u201etunelu\u201c mora biti i miran i opu\u0161ten. Pokazano im je sveukupno 50 slika ljudi i 50 slika ne\u017eivih objekata. Kad bi psi ugledali na slici lice \u010dovjeka njihov temporalni re\u017eanj bi pokazao aktivnost. Temporalni re\u017eanj je dio mozga svojstven sisavcima koji se bavi procesuiranjem vizualnih podra\u017eaja na visokom nivou, poput lica.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-21038727 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/02\/journal.pone_.0149431.g001.jpg\" width=\"1167\" height=\"1080\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/02\/journal.pone_.0149431.g001.jpg 1167w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/02\/journal.pone_.0149431.g001-300x278.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/02\/journal.pone_.0149431.g001-768x711.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1167px) 100vw, 1167px\" \/><\/p>\n<p>Znanstvenici smatraju kako je taj dio pse\u0107eg mozga anatomski i funkcionalno sli\u010dan ljudskom temporalnom re\u017enju, \u0161to zna\u010di da psi koriste iste puteve kao ljudi za obradu ljudskih lica. Zna\u010dajna aktivnost uzrokovana ljudskim licima je tako\u0111er prona\u0111ena u subkortikalnim strukturama, za razliku od situacija kada bi ugledali sliku nekih ne\u017eivih svakodnevnih objekata kad bi aktivnost u tom dijelu izostala.<\/p>\n<p>Kako je taj dio mozga povezan s procesima nagra\u0111ivanja, smatra se da kada poslije ne\u017eivih svakodnevnih stvari pas ugleda lice \u010dovjeka \u2013 do\u017eivi to kao nagradu. Tako\u0111er se pokazalo da reagiraju na razli\u010dite facijalne ekspresije koje bi trebale sugerirati razli\u010dita emocionalna stanja ljudi.<\/p>\n<p>Nije neobi\u010dno da \u017eivotinje uspje\u0161no tuma\u010de emocionalna stanja svojih vlastitih vrsta, no psi to mogu i kod ljudi. Tome je sigurno doprinijela duga tradicija dru\u017eenja s \u010dovjekom. Svime ovime se potvr\u0111uje za\u0161to psi mogu imati tako prisan odnos s \u010dovjekom i ono \u0161to su mnogi od nas ve\u0107 naslu\u0107ivali i bez snimanja mozga.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pas je \u010dovjekov najbolji prijatelj ve\u0107 18 tisu\u0107a godina, ali sad se tek s vremenom pojavljuju studije koje pokazuju ono \u0161to ve\u0107 svaki vlasnik (ili prijatelj) nekog psa zna. Na tome mo\u017eemo zahvaliti tehnologiji. Tehnologija koja je krivac za ova napredna istra\u017eivanja je magnetska rezonanca (MR). Ta divna i neinvazivna metoda pregleda koja ne zra\u010di, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038747,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16958,18240],"class_list":["post-21038729","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-pas","tag-psi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038729","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038729"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038729\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038747"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038729"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038729"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038729"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}