{"id":21038758,"date":"2017-02-04T14:04:00","date_gmt":"2017-02-04T13:04:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21038758"},"modified":"2017-09-11T12:13:43","modified_gmt":"2017-09-11T10:13:43","slug":"ovo-su-najopasniji-dijelovi-planeta-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ovo-su-najopasniji-dijelovi-planeta-zemlje\/","title":{"rendered":"Ovo su najopasniji dijelovi planeta Zemlje"},"content":{"rendered":"

Svakome se dogodi da pokisne do ko\u017ee usred oluje ili izgori na suncu ljeti, no to je sve ni\u0161ta, jer postoje mjesta na kojima majka priroda zbilja nema milosti.<\/p>\n

Koje su sve opasne zone na Zemlji? Prona\u0111imo ih pomo\u0107u \u010detiri elementa:<\/p>\n

Voda<\/strong> je oduvijek bila o\u010digledno opasna za ljude. Ve\u0107ina tsunamija (njih 71%) se javlja u Tihom oceanu. Me\u0111utim, kod njih je problem \u0161to vrijeme za upozoravanje ljudi katkad traje kra\u0107e i od 20 minuta pa i dalje odnose sa sobom mnoge \u017eivote.<\/p>\n

U 2004. Godini je najsmrtonosniji tsunami u novijoj povijesti odnio do 280 tisu\u0107a \u017eivota u 15 zemalja nakon \u0161to je potres pogodio obalu Sumatre u Indoneziji.\u00a0 Ipak, \u010dak je i vi\u0161e \u017eivota \u00a0izgubljeno u poplavi rijeke. Ljetni poplava na kineskoj rijeke Jangce 1931. je navodno ubila milijune ljudi, iako je slu\u017ebena evidencija umanjila poslije \u017ertve. Danas milijuni ljudi jo\u0161 uvijek \u017eive na poplavnim ravnicama kineskih najve\u0107ih rijeka.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ako se osvrnemo na element zraka<\/strong> onda moramo spomenuti afri\u010dka jezera Monun, Nyos i Kivu. No, to nisu najsmrtonosnija jezera na svijetu zbog vode, nego zbog plinova. Limni\u010dke ili jezerske erupcije su rje\u0111i oblici prirodnih katastrofa gdje se uglji\u010dni dioksid s dna neke jezerske depresije osloba\u0111a erupcijom u zrak. Plin s tako velike dubine je puno temperaturno hladniji pa tako na povr\u0161ini \u017ertvama uzrokuje istovremeno gu\u0161enje i smrzotine.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zrak ima jo\u0161 jednu katastrofu na svojoj strani, a to su orkanski vjetrovi. Kada se govori o tom prirodnom fenomenu, stru\u010dnjaci procjenjuju da su Haiti i Vanuatu najopasnija mjesta za \u017eivot.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zemlja<\/strong> kao element je proizvela najsmrtonosniji potres dosad koji je bio 1556. (Shaanxi potres u Kini), a broj \u017ertava je \u010dak nadvisio brojku od 800 tisu\u0107a. Tako\u0111er, rasjed San Andreas kao grani\u010dni spoj pacifi\u010dke i sjevernoameri\u010dke zemljine plo\u010de je mjesto pod velikom mehani\u010dkom napeto\u0161\u0107u.<\/p>\n

Bez obzira na to \u0161to gradovi skloni potresima poput Los Angelesa i Tokija imaju mogu\u0107nosti graditi najnaprednije zgrade koje \u0161tite od potresa, mnoge pacifi\u010dke dr\u017eave (gdje se odigrava 81% svih potresa) to ba\u0161 i ne mogu. Prema atlasu prirodnih katastrofa iz 2015. godine, 8 od svih 10 najranjivijih gradova svijeta se nalazi na Filipinima.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u0160to se elementa vatre<\/strong> ti\u010de, ona sa sobom donosi vru\u0107u vulkansku lavu. Upravo zbog strahovito \u010deste vulkanske aktivnosti je etiopska pustinja Danakil progla\u0161ena najopasnijim mjestom na planeti. Ne samo zbog vulkana i pro\u0161aranosti potocima lave, nego je i to mjesto, smje\u0161teno 100 m ispod razine mora, najnegostoljubivije temperaturno mjesto svijeta. Temperature se, naime, izdi\u017eu redovito iznad 60 stupnjeva. Zemlja, koliko god prelijepa i \u017eivopisna bila, ipak skriva mnoge opasnosti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svakome se dogodi da pokisne do ko\u017ee usred oluje ili izgori na suncu ljeti, no to je sve ni\u0161ta, jer postoje mjesta na kojima majka priroda zbilja nema milosti. Koje su sve opasne zone na Zemlji? Prona\u0111imo ih pomo\u0107u \u010detiri elementa: Voda je oduvijek bila o\u010digledno opasna za ljude. Ve\u0107ina tsunamija (njih 71%) se javlja […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038770,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16325],"tags":[19254,16472,16473,16819],"class_list":["post-21038758","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zemlja","tag-poplava","tag-potres","tag-tsunami","tag-vulkan"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038758","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038758"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038758\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038770"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038758"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038758"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038758"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}