{"id":21038786,"date":"2019-11-06T13:09:00","date_gmt":"2019-11-06T12:09:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21038786"},"modified":"2019-11-20T19:39:12","modified_gmt":"2019-11-20T18:39:12","slug":"koja-je-razlika-izmedu-atomske-i-hidrogenske-bombe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/koja-je-razlika-izmedu-atomske-i-hidrogenske-bombe\/","title":{"rendered":"Koja je razlika izme\u0111u atomske i hidrogenske bombe?"},"content":{"rendered":"<p>Najrazornije oru\u017eje na svijetu je, kao \u0161to svi znamo, nuklearno oru\u017eje. I to je tako zbog razorne snage koja se dobiva nuklearnim reakcijama fisije i fuzije. Za\u0161to je hidrogenska bomba puno opasnija od atomske?<\/p>\n<p>Atomska bomba (A-bomba ili nuklearna bomba) stvara eksploziv putem procesa nuklearne fisije. Kombiniranjem materijala za fisiju s uranijem ili plutonijem nastaje superkriti\u010dna masa, \u0161to \u010dini koli\u010dinu materijala neophodnog za otpo\u010dinjanje lan\u010dane nuklearne reakcije.<\/p>\n<p>Kad se detonira onda eksplozivni materijal pokre\u0107e cijeli niz lan\u010danih nuklearnih reakcija nakon \u010dega se koli\u010dina oslobo\u0111ene energije mjeri u iznosima od jedne do 500 tisu\u0107a tona. Sve takve reakcije generiraju fisijske produkte ili fragmente koji su radioaktivni ostaci nastali cijepanjem atomske jezgra nekog kemijskog elementa. Pritom dolazi do emisije jednog ili vi\u0161e neutrona te osloba\u0111anja ogromne koli\u010dine energije.<\/p>\n<p>Za razliku od toga, hidrogenska bomba (H-bomba, termonuklearna bomba ili superbomba) osloba\u0111a ogromnu koli\u010dinu energije putem procesa nuklearne fuzije i \u0161to je najva\u017enije &#8211; mo\u017ee biti i do tisu\u0107u puta sna\u017enija od atomske. Njezin na\u010din funkcioniranja je baziran na nuklearnoj fuziji izme\u0111u deuterija i tricija (izotopa vodika).<\/p>\n<p>Takva fuzijska reakcija stvara izuzetno velik broj jako brzih neutrona koji onda mogu izazvati fisije u onim materijalima koji tome ina\u010de nisu skloni (poput osiroma\u0161enog uranija). Sve hidrogenske bombe ustvari funkcioniraju u dvije faze. Najprije, detonacija dovodi do emitiranja gama i iks zraka koje kompresiraju i zagrijavaju fuzijsko gorivo (kapsulu u kojoj su tricij, deuterij ili litij), a onda nakon toga stvaraju brzi neutroni. Mogu\u0107e dodati i jo\u0161 neku fazu. Kad se one pove\u017eu snaga te razorne bombe, kojoj je upravo vodik dao ime, mo\u017ee biti ogromna.<\/p>\n<p>Iako su atomske bombe Little Boy i Fat Man, ba\u010dene na Hiro\u0161imu i Nagasaki, daleko iza nas, nadamo se da \u0107e na tome sve i ostati te da \u0107e povijest imati njih zabilje\u017eene kao jedino nuklearno oru\u017eje upotrebljeno u nekom ratu. Zastra\u0161uje sna\u017ena hidrogenska bomba se spominje samo u kontekstu testiranja, i to od strane Sjeverne Koreje, iako su stru\u010dnjaci svojevremeno bili sumnji\u010davi prema toj objavi zbog premale seizmi\u010dke aktivnosti.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-21038785 size-large aligncenter\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/02\/reuters-1200x531.jpg\" width=\"1000\" height=\"443\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/02\/reuters-1200x531.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/02\/reuters-300x133.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/02\/reuters-768x340.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/02\/reuters.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najrazornije oru\u017eje na svijetu je, kao \u0161to svi znamo, nuklearno oru\u017eje. I to je tako zbog razorne snage koja se dobiva nuklearnim reakcijama fisije i fuzije. Za\u0161to je hidrogenska bomba puno opasnija od atomske? Atomska bomba (A-bomba ili nuklearna bomba) stvara eksploziv putem procesa nuklearne fisije. Kombiniranjem materijala za fisiju s uranijem ili plutonijem nastaje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038784,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[18882,19255,19256],"class_list":["post-21038786","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-atomska-bomba","tag-bomba","tag-hidrogenska-bomba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038786"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038786\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038784"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}