{"id":21038953,"date":"2017-02-13T20:37:02","date_gmt":"2017-02-13T19:37:02","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21038953"},"modified":"2019-02-22T00:04:07","modified_gmt":"2019-02-21T23:04:07","slug":"sto-svemir-radi-mozgu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-svemir-radi-mozgu\/","title":{"rendered":"\u0160to svemir radi mozgu?"},"content":{"rendered":"<p>Svemir &#8211; zadnja granica. Ovo je putovanje jednog mozga. Njegova misija &#8211; otkriti nove svjetove, nove oblike \u017eivota i civilizacije, hrabro kro\u010diti gdje ni jedan mozak prije nije kro\u010dio. Zaronite s nama u tajne putovanja svemirom kroz pri\u010du jednog mozga.<\/p>\n<p>NASA je nedavno obznanila kako radi na planu istra\u017eivanja dubokog svemira, \u010dak i slanja astronauta na Mars. Dokazano je kako svemirska putovanja i mikrogravitacija imaju utjecaja na ljudsko tijelo, no kako svemir utje\u010de na mozak jo\u0161 uvijek nije bilo istra\u017eeno. Mikrogravitacija ima negativan u\u010dinak na tijelo, poput gubitka mi\u0161i\u0107ne i ko\u0161tane mase. Poza u kojoj glava astronauta za vrijeme odmora visi u neprirodnom polo\u017eaju, dokazano uzrokuje pomicanje mozga u lubanji. Kako bi saznali vi\u0161e o posljedicama svemirskih putovanja na mozak, znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Michigan prou\u010davali su slike u\u010dinjene tehnikom MRI mozgova 27 svemirskih \u0161eta\u010da od kojih je 14 provelo 6 mjeseci na Internacionalnoj svemirskoj postaji dok je ostalih 13 provelo 2 tjedna u svemirskoj letjelici. Njihov cilj je bio dokazati postoji li razlika u strukturi mozga kod osoba koje su provele neko vrijeme u svemiru.<\/p>\n<p>Na temelju pregleda opse\u017ene literature znanstvenici su zaklju\u010dili kako se plasti\u010dnost mozga, ovisno o iskustvu, mijenja u osjetno-motori\u010dkom dijelu kortikalne regije mozga tijekom svemirskih putovanja. Nakon pregleda literature, znanstvenici su sakupili medicinske kartone astronauta od NASA-e i uspore\u0111ivali slike njihovih mozgova, posebice u udjelu sive tvari. Studija, vjerojatno prva koja je pratila strukturalne promjene u mozgovima astronauta, pokazala je kako se volumen sive tvari mozga mijenjao, i kako su te promjene ovisile o vremenu provedenom u svemiru.<\/p>\n<p>\u0160to su vi\u0161e vremena provodili u svemiru, siva tvar u mozgu astronauta se vi\u0161e strukturno mijenjala. \u201eOtkrili smo kako su velike regije sive tvari gubile na volumenu, \u0161to bi potencijalno moglo biti povezano s redistribucijom cerebrospinalne teku\u0107ine u svemiru&#8221;, navodi Rachel Seidler, profesorica kineziologije i psihologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Michiganu. \u201eGravitacija ne postoji u svemiru, pa nema ni njenog utjecaja na tjelesne teku\u0107ine. Gravitacija ih u normalnim uvjetima povla\u010di prema donjem dijelu tijela, pa tako u svemiru \u010desto dolazi do situacije \u201enapuhanog lica&#8221; astronauta. To mo\u017ee rezultirali micanjem mozga unutar lubanje ili kompresijom.&#8221;<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"HOW IT WORKS: The International Space Station\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/SGP6Y0Pnhe4?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Znanstvenici su tako\u0111er otkrili pove\u0107anje u volumenu sive tvari u regiji mozga koja kontrolira pokretanje nogu i procesira informacije koje sti\u017eu iz nogu, \u0161to utje\u010de na u\u010denje mozga o kretanju u mikrogravitaciji. Te su promjene bile jo\u0161 i ve\u0107e kod astronauta koji su \u017eivjeli na svemirskoj stanici jer je njihov mozak u\u010dio i prilago\u0111avao se na takvo kretanje 24 sata u danu, svaki dan. Kada bismo usporedili to pona\u0161anje s ovozemaljskim pona\u0161anjem, reakcija mozga bi bila poput one koja bi se dogodila u nama kad bi se po\u010deli intenzivno baviti novim hobijem, 24 sata dnevno.<\/p>\n<p>Iako znanstvenici nisu u potpunosti otkrili sve o promjenama na mozgu astronauta, ovo bi otkri\u0107e moglo utjecati na daljnja istra\u017eivanja bolesti koje imaju sli\u010dne simptome, poput simptoma koji se javljaju nakon dugog oporavka u krevetu ili hidrocefalusa, kod kojeg se cerebrospinalna teku\u0107ina nakuplja u lubanji i tvori pritisak na mozak. Tako\u0111er, daljnjim radom na ovom otkri\u0107u znanstvenici bi mogli odgonetnuti razloge smanjenih kognitivnih i fizi\u010dkih performansa astronauta nakon povratka sa svemirskih putovanja. \u201ePona\u0161anje se mo\u017ee vratiti na staro, no na\u010din na koji mozak upravlja tim pona\u0161anjem se mijenja&#8221;, zaklju\u010duje Seidler.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/biologija.com.hr\/modules\/AMS\/article.php?storyid=10072\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Portal Biologija<\/a>, Sciencedaily.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svemir &#8211; zadnja granica. Ovo je putovanje jednog mozga. Njegova misija &#8211; otkriti nove svjetove, nove oblike \u017eivota i civilizacije, hrabro kro\u010diti gdje ni jedan mozak prije nije kro\u010dio. Zaronite s nama u tajne putovanja svemirom kroz pri\u010du jednog mozga. NASA je nedavno obznanila kako radi na planu istra\u017eivanja dubokog svemira, \u010dak i slanja astronauta [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038954,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[19145,16493,18006],"class_list":["post-21038953","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-antropologija","tag-mozak","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038953","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038953"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038953\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}