Ljudsko pona\u0161anje, na\u010din razmi\u0161ljanja i percepcije svijeta \u010desto su predmet sociolo\u0161kih i psiholo\u0161kih istra\u017eivanja \u010diji se rezultati predstavljaju kao univerzalna istina o ljudskoj naravi, a to nerijetko dovodi do zaklju\u010dka da su svi ljudi jednostavno \u2013 jednaki.<\/p>\n
Studijom objavljenom u \u010dasopisu Behavioral and Brain Sciences<\/em> otkriveno je kako je 70% ispitanika pripadalo zapadnoj kulturi koju karakteriziraju industrijaliziranost, bogatstvo i visok stupanj obrazovanja. Subjekte su uglavnom \u010dinili ameri\u010dki studenti koji su za svoje sudjelovanje u istra\u017eivanju bili pla\u0107eni.<\/p>\n Manji broj istra\u017eivanja kojima su prou\u010davane druge kulture ukazao je na postojanje velikih razlika u na\u010dinu na koji percipiraju svijet te, posljedi\u010dno, na\u010dinu razmi\u0161ljanja i pona\u0161anja.<\/p>\n U pozadini tih razlika su koncepti individualizma i kolektivizma. Dok pripadnici zapadne kulture vi\u0161e vrednuju individualizam i samostalnost, stanovnici Kine, Japana i Indije mogu se smatrati kolektivisti\u010dkim dru\u0161tvima koja grupu stavljaju ispred pojedinca.<\/p>\n Kao rezultat razlike izme\u0111u dvaju temeljnih koncepata, pripadnici zapadne kulture ve\u0107u va\u017enost pridaju osobnom uspjehu nego grupnim postignu\u0107ima, po\u0161tuju sebe vi\u0161e nego grupu, u potrazi su za vlastitom sre\u0107om, a osobni izbor i sloboda su vode\u0107e vrijednosti.<\/p>\n Takav se na\u010din razmi\u0161ljanja manifestira u pretjeranom samopouzdanju \u2013 pripadnici zapadne kulture mnogo \u0107e \u010de\u0161\u0107e precijeniti svoje sposobnosti. Jedno je istra\u017eivanje pokazalo kako je \u010dak 94% ameri\u010dkih profesora za sebe reklo da su \u201ebolji od prosjeka\u201c. Kod kolektivisti\u010dkih je dru\u0161tava takav sklop potpuno odsutan i \u010de\u0161\u0107e \u0107e podcijeniti sebe i svoje sposobnosti.<\/p>\n Osim toga, zapadna je kultura usvojila fundamentalan, isklju\u010div model rasu\u0111ivanja prema kojem se do zaklju\u010daka dolazi promatranjem zasebnih elemenata, a zna\u010denja i situacije su ve\u0107 odre\u0111ene i nepromjenjive. Isto\u010dne su kulture holisti\u010dke i fokusiranije su na odnose me\u0111u ljudima, a zna\u010denje odre\u0111enih situacija nije ve\u0107 utvr\u0111eno, ve\u0107 ga stvaraju na temelju konteksta.<\/p>\n Fotografija koja prikazuje visokog \u010dovjeka koji se ozbiljnim i prijete\u0107im izrazom lica obra\u0107a ni\u017eoj osobi mogla bi ilustrirati prethodne rije\u010di. Pripadnik zapadne kulture visokog \u0107e \u010dovjeka vjerojatno okarakterizirati kao zlobnog, dok \u0107e pripadnici isto\u010dne kulture u obzir uzeti kontekst, nastojati otkriti njihov odnos i ne\u0107e na brzinu zaklju\u010diti da je rije\u010d o lo\u0161oj osobi, nego o, primjerice, ocu ili \u0161efu.<\/p>\n Dvije navedene vrste razmi\u0161ljanja manifestiraju se i prema na\u010dinu na koji kategoriziramo ne\u017eive objekte. Na pitanje da od pojmova vlak, autobus i tra\u010dnice izdvoje dva srodna pojma, pripadnik zapadne kulture \u0107e najvjerojatnije izdvojiti vlak i autobus, budu\u0107i da je rije\u010d o prijevoznim sredstvima, dok \u0107e pripadnik isto\u010dne kulture izdvojiti vlak i tra\u010dnice, nagla\u0161avaju\u0107i funkcionalnu vezu izme\u0111u njih.<\/p>\n Ovakvi modeli zaklju\u010divanja odre\u0111uju i ono \u0161to vidimo. U studiji provedenoj na Sveu\u010dili\u0161tu u Michiganu otkriveno je kako \u0107e se stanovnici isto\u010dnoazijskih zemalja, promatraju\u0107i neku fotografiju, usredoto\u010diti na pozadinu poku\u0161avaju\u0107i shvatiti kontekst, dok \u0107e se Amerikanci radije zadr\u017eati na najvidljivijim elementima fotografije.<\/p>\n Takvi obrasci zaklju\u010divanja pojavljuju se u vrlo ranoj dobi \u017eivota, navode\u0107i istra\u017eiva\u010de na zaklju\u010dak da su zapravo nasljedni, no istra\u017eivanje provedeno na Sveu\u010dili\u0161tu u Exeteru pokazalo je da mnogo ve\u0107u ulogu imaju mediji.<\/p>\n Za\u0161to se uop\u0107e javljaju takvi na\u010dini razmi\u0161ljanja?<\/p>\n Jedan od najo\u010ditijih odgovora svakako je da su oni odraz vladaju\u0107e filozofije i vrijednosti. Dok zapadnja\u010dka filozofija nagla\u0161ava vrijednosti poput neovisnosti i slobode, na istoku se, pod utjecajem taoizma, vrednuje zajedni\u0161tvo. Konfucije je, primjerice, nagla\u0161avao obveze koje proizlaze iz odnosa izme\u0111u cara i naroda, roditelja i djece, supruga i supruge, starijeg i mla\u0111eg brata i sli\u010dno. Takvi razli\u010diti pogledi na svijet prisutni su u literaturi, obrazovnim i politi\u010dkim institucijama neke zemlje i kulture pa stoga ne \u010dudi da su takve ideje internalizirane i u pozadini su osnovnih psiholo\u0161kih procesa.<\/p>\n Neki znanstvenici smatraju da zapadnja\u010dki individualizam potje\u010de iz doba europskog naseljavanja Amerike, kada se svaki tada\u0161nji istra\u017eiva\u010d morao sam izboriti da pre\u017eivi u nepoznatoj divljini. U prilog toj teoriji ide i \u010dinjenica da stanovnici saveznih dr\u017eava koje su najudaljenije pokazuju najve\u0107u razinu individualizma.<\/p>\n Primjer Japana potvr\u0111uje tu teoriju. Otok Hokkaido najsjeverniji je od japanskih otoka i dugo je vremena bio prepu\u0161ten starosjediocima Ainu. Tek pod prijetnjom ruske invazije sredinom 19.\u00a0 stolje\u0107a, japanski su ga vladari pripojili i otok se ubrzo po\u010deo razvijati. Cijeli ubrzani proces naseljavanja Hokkaida podsje\u0107a i na slu\u010daj Amerike. Japan, kao i sve isto\u010dnoazijske zemlje njeguju kolektivisti\u010dki i holisti\u010dki pristup, no dana\u0161nji stanovnici Hokkaida pokazuju druga\u010dije sklonosti \u2013 vi\u0161e vrednuju neovisnost, osobni uspjeh i emocije poput ponosa, dok su manje orijentirani na stavove drugih.<\/p>\n To je pokazao i provedeni eksperiment u sklopu kojeg su ispitanici iznijeli svoje mi\u0161ljenje o dopingiranom sporta\u0161u. Dok su stanovnici ju\u017enih japanskih otoka prilikom prosu\u0111ivanja u obzir uzeli kontekst (poput velikih o\u010dekivanja od javnosti), stanovnici Hokkaida su ga negativno okarakterizirali ga nemoralnog, \u010dime su pokazali na\u010din razmi\u0161ljanja svojstven zapadnoj kulturi i Amerikancima.<\/p>\n Postojanje razli\u010ditih mentalnih sklopova moglo bi biti i posljedica evolucijskog odgovora na bakterije i ostale mikroorganizme. 2008. godine provedeno je istra\u017eivanje kojim se nastojalo otkriti postoji li povezanost individualizma i kolektivizma s odre\u0111enim bolestima. Otkriveno je da \u0107e ljudi koji su skloniji nekoj vrsti infekcije vjerojatnije usvojiti kolektivisti\u010dki model dru\u0161tvene orijentacije. Ideja u pozadini ove teorije jest da kolektivizam kojeg karakterizira konformizam i ve\u0107a ovisnost o drugima, mo\u017ee ljude u\u010diniti svjesnijima da izbjegavaju pona\u0161anja koja bi mogla pro\u0161iriti bolest.<\/p>\n Na tom su tragu i laboratorijski eksperimenti koji su pokazali da \u0107e ljudi vjerojatnije usvojiti kolektivisti\u010dki na\u010din razmi\u0161ljanja ako ih istra\u017eiva\u010di potaknu da se boje neke bolesti.<\/p>\n Posljednja teorija govori da na model dru\u0161tvene orijentacije utje\u010de agrikultura. Do tog je zaklju\u010dka do\u0161ao znanstvenik Thomas Talhelm nakon posjeta Kini. Primijetio je da su ljudi na sjeveru zemlje u Pekingu dru\u017eeljubivi toliko da su mu prilazili dok je jeo, dok je na jugu zemlje do\u017eivio potpuno suprotno iskustvo. U gradu Guangzhou ljudi su bili rezerviraniji. \u010cinilo se stupanj modernizacije nije imao ulogu u razli\u010ditom pona\u0161anju ljudi. Talhelm je primijetio da bi lokalna agrikultura mogla dati odgovor na usvajanje odre\u0111enog modela dru\u0161tvene orijentacije.<\/p>\n Dok se na sjevernom dijelu zemlje prete\u017eno uzgaja p\u0161enica, u ju\u017enijim regijama mnogo bolje uspijeva ri\u017ea za \u010diji je uzgoj potrebna ve\u0107a suradnja ljudi. Uzgoj ri\u017ee fizi\u010dki je naporniji posao koji zahtijeva slo\u017een sustav navodnjavanja koji obuhva\u0107a velika podru\u010dja i nu\u017ena je suradnja velikog broja ljudi. Uzgoj p\u0161enice je manje slo\u017een, ovisi o ki\u0161i i svaki se farmer mo\u017ee sam brinuti o svojem polju.<\/p>\n Vo\u0111en ovom pretpostavkom, Talhelm je proveo eksperiment na 1.000 studenata iz dvije, ranije navedene, kineske regije i podvrgnuo ih testovima na\u010dina razmi\u0161ljanja. Jedan od zadataka bio je i da se pozicioniraju, odnosno skiciraju u odnosu na svoje prijatelje. U individualisti\u010dkim dru\u0161tvima pojedinci se prikazuju ve\u0107ima od svojih prijatelja, dok se u kolektivisti\u010dkim dru\u0161tvima pojedinci prikazuju jednakima.<\/p>\n O\u010dekivano, ljudi iz sjevernijih regija gdje prevladava uzgoj p\u0161enice skloniji su individualizmu i fundamentalnom na\u010dinu rasu\u0111ivanja, dok su studenti ju\u017enijih regija pokazivali ve\u0107u sklonost kolektivizmu i holisti\u010dkom na\u010dinu stvaranja zna\u010denja. \u010cak i studenti koji su \u017eivjeli na granici dvaju regija potvrdili su takve rezultate.<\/p>\n Va\u017eno je napomenuti da su ovo samo grubi pokazatelji razlika u na\u010dinu razmi\u0161ljanja. Isto\u010dne i zapadne kulture u mnogo\u010demu su i sli\u010dne, pa \u0107e neki ljudi pokazivati i kombinaciju individualizma i kolektivizma te fundamentalisti\u010dkog i holisti\u010dkog rasu\u0111ivanja, a ne smiju se zanemariti niti brojni drugi faktori poput dobi i dru\u0161tvenog statusa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ljudsko pona\u0161anje, na\u010din razmi\u0161ljanja i percepcije svijeta \u010desto su predmet sociolo\u0161kih i psiholo\u0161kih istra\u017eivanja \u010diji se rezultati predstavljaju kao univerzalna istina o ljudskoj naravi, a to nerijetko dovodi do zaklju\u010dka da su svi ljudi jednostavno \u2013 jednaki. Studijom objavljenom u \u010dasopisu Behavioral and Brain Sciences otkriveno je kako je 70% ispitanika pripadalo zapadnoj kulturi koju […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038971,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338,16337],"tags":[18131,16806],"class_list":["post-21038967","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","category-drustvene-znanosti","tag-kultura","tag-sociologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21038967"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067375,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21038967\/revisions\/21067375"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038971"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21038967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21038967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21038967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}