{"id":21039015,"date":"2017-02-18T16:58:21","date_gmt":"2017-02-18T15:58:21","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21039015"},"modified":"2020-10-15T14:47:59","modified_gmt":"2020-10-15T12:47:59","slug":"pogledajte-12-neobicnih-cinjenica-o-suncevu-sustavu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/pogledajte-12-neobicnih-cinjenica-o-suncevu-sustavu\/","title":{"rendered":"Pogledajte 12 neobi\u010dnih \u010dinjenica o sun\u010devu sustavu"},"content":{"rendered":"

Sun\u010dev sustav mjesto je u kojem \u017eivimo. Napu\u010deno je neobi\u010dnim planetima, mjesecima i fenomenima koje ne mo\u017eemo objasniti niti uz najbujniju ma\u0161tu. <\/span>Stvari koje smo otkrili pomo\u0107u sondi poslanih u svemir \u2013 kao \u0161to su ledeni vulkani na Plutonu<\/strong> \u2013 ostavljaju bez rije\u010di, dok jo\u0161 mnoge tajne tek \u010dekaju da ih pogledaju znati\u017eeljne ljudske o\u010di. Space.com pozabavio se ovim pojavama, a mi vam prenosimo najzanimljivije me\u0111u njima.<\/p>\n

Uran se valja kroz svemir<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

Iako na prvu djeluje kao samo jo\u0161 jedna kugla plina u svemiru, Uran<\/strong> je zapravo vrlo \u010dudan svijet. Za razliku od ostalih planeta sustava \u010dija je os vrtnje okomita u odnosu na putanju oko Sunca, njegova je gotovo paralelna s istom. Zato promatra\u010dima izgleda da se Uran valja kroz svemir. Nije jasno za\u0161to je to slu\u010daj, a jedna od teorija ka\u017ee kako se Uran u dalekoj pro\u0161losti sudario s tijelom veli\u010dine Zemlje \u2013 ili vi\u0161e manjih tijela iz istog smjera \u2013 \u0161to ga je doslovno bacilo na le\u0111a.<\/p>\n

Vulkanska aktivnost na Ilji<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

Iako tek ne\u0161to malo ve\u0107i od na\u0161eg Mjeseca<\/strong>, Jupiterov<\/strong> mjesec Ilja<\/strong> sa svojih 400 aktivnih vulkana geolo\u0161ki je najaktivnije tijelo u sun\u010devu sustavu. Razlog ekstremnom vuklanizmu je gravitacijski utjecaj Jupitera, Europe<\/strong> i Ganimeda<\/strong>, koji stalno raste\u017eu i sabijaju maleni mjesec.<\/p>\n

Na Marsu se nalazi najve\u0107i vulkan i najve\u0107i kanjon u sustavu<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

Iako je Mars<\/strong> danas mrtav svijet, neko\u0107 je bio vrlo \u017eivo mjesto koje je uklju\u010divalo rijeke, jezera i aktivne vulkane. Olympus Mons<\/strong> ne samo da je najve\u0107i na Marsu, nego najve\u0107i uop\u0107e \u2013 visinom od 25 kilometara tri puta je ve\u0107i od Mt. Everesta<\/strong>, najvi\u0161e planine na Zemlji.<\/p>\n

Ondje se tako\u0111er nalazi i najve\u0107i kanjon imena Vallis Marineris<\/strong>. Iako se du\u017einom od 4.000 kilometara mo\u017ee pribli\u017eno usporediti sa \u0161irinom sjevernoameri\u010dkog kontitenta, njegov nastanak jo\u0161 uvijek je tajna.<\/p>\n

Voda je posvuda<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

Dugo se smatralo kako je voda vrlo rijetka pojava u svemiru i da je njeno postojanje na Zemlji splet neobi\u010dnih okolnosti. Aktualna istra\u017eivanja pokazala su da smo je, \u010dini se, tra\u017eili na krivim mjestima. Zahvaljuju\u0107i sve ve\u0107em broju sondi koje \u0161aljemo u svemir otkrilo se kako je voda \u2013 u obliku leda, dakako \u2013 vrlo uobi\u010dajena pojava. Ima je u kraterima na Mjesecu i Merkuru<\/strong>, na Marsovim polovima, na Ceresu<\/strong>, na mjesecima Europi i Enkeladu<\/strong>, a voda je tako\u0111er temeljna gradivna tvar kometa i asteroida.<\/p>\n

Posjetili smo svaki planet sustava<\/h3>\n

Svemirsko doba po\u010delo je lansiranjem Sputnjika<\/strong> 1957. godine, a od tada smo zaista duboko zagazili u neistra\u017eena prostranstva. Svemirske su sonde posjetile sve planete sustava \u2013 Merkur, Veneru<\/strong>, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun<\/strong>, kao i patuljaste planete Pluton<\/strong> i Ceres<\/strong>.<\/p>\n

Vjerojatno postoji \u017eivot izvan Zemlje<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

\u2026I to ne svjetlosnim godinama daleko, nego u najbli\u017eem susjedstvu. Otkri\u0107em mikroorganizama koji \u017eive u ekstremnim uvjetima kao \u0161to su podvodni vulkanski otvori ili vje\u010dni led, otvorilo se mjesto spekulacijama kako je mogu\u0107e da sli\u010dni organizmi \u017eive i izvan Zemlje.<\/p>\n

Postoje sna\u017ene indicije kako mjeseci Europa i Enkelad imaju oceane vode ispod ledene povr\u0161ine, stoga su vrlo izgledni kandidati za postojanje \u017eivota. Me\u0111u takve se ubraja i Mars, zbog \u010dega se prilikom slanja sondi na Crveni planet svaka od njih pa\u017eljivo sterilizira kako ne bi na\u0161kodila eventualnim organizmima.<\/p>\n

Pluton ima \u010dudesnu atmosferu<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

NASA-ina sonda New Horizons<\/strong>, koja je 2015. godine projurila pokraj Plutona, otkrila je kako je ovaj svijet iznimno dinami\u010dan i vrlo vjerojatno geolo\u0161ki aktivan. Tone du\u0161ika svakoga sata s njegove povr\u0161ine bje\u017ee u svemir, zbog \u010dega ima neobi\u010dnu, dvadeset slojeva debelu atmosferu. Vremenske prilike ondje su tako\u0111er stani-pani; Zemljina atmosfera, primjerice, ima tek jedan kemijski spoj koji mijenja agregatno stanje (voda), dok ih Pluton ima \u010dak tri: ugljikov monoksid, metan i du\u0161ik. Atmosfera mu se, ina\u010de, smrzne i padne na tlo kad je u afelu, a \u017eivne \u010dim se pribli\u017ei Suncu.<\/p>\n

Prstenovi su \u010desta pojava<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

Iako su Saturnovi prstenovi \u010duveni po svojoj ljepoti i poznati jo\u0161 otkad je Galilej<\/strong> pogledao kroz teleskop, oni nisu jedini takvi u na\u0161em sustavu. Jupiter, Uran i Neptun tako\u0111er imaju sustav prstenova, mada su kudikamo skromniji no \u0161to je to Saturnov.<\/p>\n

Zapravo, prstenovi nisu ekskluzivno pravo planeta; otkriven je i jedan asteroid oko kojeg postoje skromni, no ipak vidljivi prstenovi.<\/p>\n

Smanjuje se Jupiterova velika crvena to\u010dka<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

Osim \u0161to je najve\u0107i planet, Jupiter je ponosni vlasnik i najve\u0107e oluje u sustavu, poznate Velike crvene to\u010dke<\/strong>. Za nju se zna jo\u0161 od 17. stolje\u0107a, a posljednja mjerenja teleskopima pokazuju da se rapidno smanjuje. Za\u0161to se to doga\u0111a i kako je uop\u0107e nastala, ne zna nitko.<\/p>\n

Na rubu sun\u010deva sustava krije se jo\u0161 jedan planet<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

Promatraju\u0107i nebeska tijela u orbitama daleko iza Neptunove, astronomi su primijetili neobi\u010dne promjene u njihovu kretanju. Temeljem matemati\u010dkih izra\u010duna i simulacija zaklju\u010deno je kako ondje postoji planet nekoliko puta ve\u0107i od Zemlje. I ne samo da utje\u010de na objekte Kuiperova pojasa; Izgleda kako to jo\u0161 neotkriveno nebesko tijelo odgovorno i za nagib osi vrtnje Sunca od 6 stupnjeva.<\/p>\n

Titan ima ciklus kru\u017eenja teku\u0107ine<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

Hidrolo\u0161ki ciklus pojava je svojstvena Zemlji; to je stalni proces kru\u017eenja vode u svim agregatnim stanjima izme\u0111u tla, atmosfere i mora.<\/p>\n

Ne\u0161to sli\u010dno se doga\u0111a i na Titanu, samo \u0161to se ondje ne radi o vodi, nego o metanu i etanu. Oni na Zemlji postoje u obliku plina, no na Titanu je toliko studeno, da su ondje promijenili agregatno stanje i pona\u0161aju se sli\u010dno kao voda na na\u0161em planetu.<\/p>\n

Na Saturnu divlja heksagonalna oluja<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

U svom upornom kru\u017eenju oko Saturna, sonda Cassini<\/strong> otkrila je kako njegovom sjevernom hemisferom divlja oluja heksagonalnog oblika. U nekim aspektima sli\u010dan uraganima na Zemlji, ondje se nalazi najmanje nekoliko desetlje\u0107a, ako ne i stolje\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sun\u010dev sustav mjesto je u kojem \u017eivimo. Napu\u010deno je neobi\u010dnim planetima, mjesecima i fenomenima koje ne mo\u017eemo objasniti niti uz najbujniju ma\u0161tu. Stvari koje smo otkrili pomo\u0107u sondi poslanih u svemir \u2013 kao \u0161to su ledeni vulkani na Plutonu \u2013 ostavljaju bez rije\u010di, dok jo\u0161 mnoge tajne tek \u010dekaju da ih pogledaju znati\u017eeljne ljudske o\u010di. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21039027,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[17892,18450,18678,16498,18459,18647,16490,18303,18159,16689,16485,16905,18182,16565,18006,18949,16608,18980],"class_list":["post-21039015","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-cassini","tag-ceres","tag-deveti-planet-u-suncevom-sustavu","tag-jupiter","tag-kriovulkanizam","tag-ledeni-vulkani","tag-mars","tag-new-horizons","tag-orbita","tag-pluton","tag-saturn","tag-sonda","tag-sonda-philae","tag-suncev-sustav","tag-svemir-2","tag-tekuca-voda","tag-voda","tag-vulkanizam"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039015","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21039015"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039015\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21039027"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21039015"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21039015"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21039015"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}