Kombinacijom DNA slona i vunastog mamuta, pomo\u0107u CRISPR tehnologije ure\u0111ivanja gena, istra\u017eiva\u010dki \u0107e tim s Harvarda posti\u0107i \u010dudo do 2019. godine. Tako bar ka\u017eu.<\/p>\n
Ni nama ovdje izumrli vunasti mamuti nisu strani. Podsjetimo, tijekom kopanja temelja za kazali\u0161te Gavella jo\u0161 1913. je u Zagrebu na\u0111en dio bedrene kosti jednog vunastog mamuta koji \u017eivio prije 20 tisu\u0107a godina. Danas se \u010duva u zagreba\u010dkom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. No, u ovoj je pri\u010di u pitanju ne\u0161to sasvim drugo.<\/p>\n
Ideja o\u017eivljavanja\u00a0 mamuta je izlo\u017eena u Bostonu, tijekom sastanka u Ameri\u010dkoj udruzi za unapre\u0111ivanje znanosti. \u017divotinja koja se planira stvoriti bi trebala biti hibrid mamuta i azijskog slona, a koji bi trebao imati neka svojstva vunastog mamuta. Bilo bi to dugo krzno, potko\u017ena mast zbog prilagodbe niskim temperaturama te male u\u0161i. Tijelo bi generalno vi\u0161e nalikovalo slonovskom tijelu zbog izdu\u017eenosti.<\/p>\n
\u017divotinju koju planiraju stvoriti genetskim in\u017eenjeringom ve\u0107 od milja zovu “mamuslon”. Svoj naum zahvaljuju otkri\u0107u o\u010duvanog mamuta iz 2013. prona\u0111enog u ledu Sibira. Led je pomogao sa\u010duvati donju vilicu, donji dio tijela, jezik i krv. Mamut je bio dvije i pol godine star kad je uginuo i vrlo je dobro o\u010duvan jer je ostao zarobljen u jezeru u kojem je uginuo.<\/p>\n
Iz njegove su krvi znanstvenici uspjeli sintetizirali cijeli genom. CRISPR tehnologijom koja djeluje kao svojevrsne molekularne \u0161kare, znanstvenici mogu mijenjati i sje\u0107i genom, a upravo na taj na\u010din planiraju napraviti hibridni embrij \u201emamuslona\u201c. Vunasti mamuti su, podsjetimo, izumrli prije otprilike 4000 godina zbog kombinacije klimatskih promjena i ljudskog faktora. \u00a0 <\/strong><\/p>\n Zasad tim poru\u010duje kako su \u201czapeli\u201d na stani\u010dnoj razini i kre\u0107u sa zahtjevnijim zadatkom stvaranja hibridnog embrija. Priznaju kako \u0107e ipak do krajnjeg rezultata pro\u0107i godine, a jedan od problema je stvaranje umjetne maternice u kojoj bi hibridni embrij nastao, kako se ne bi dovodile u opasnost slonice.<\/p>\n Znanstvenici obja\u0161njavaju kako bi njihove izmjene gena naposljetku pomogle o\u010duvati ugro\u017eene azijske slonove, jer bi zbog izmijenjenih karakteristika mogli \u017eivjeti u hladnijim podnebljima. Tako\u0111er, mamuti bi mogli pomo\u0107i sprje\u010davanju otapanja tundre, a posljedi\u010dno tome i smanjenju globalnog zatopljenja. Naime, mamuti zimi razgr\u0107u\u0107i snijeg pu\u0161taju hladni zrak uz tlo \u0161to zaustavlja otapanje, dok ljeti ru\u0161e stabla i tako omogu\u0107uju rast trave.<\/p>\n Unato\u010d dobrim namjerama, njihov je projekt svejedno kontroverzan zbog odre\u0111enih eti\u010dkih problema. Druga strana poru\u010duje kako mamuti nisu samo odre\u0111eni set gena, nego i dru\u0161tvene \u017eivotinje koje kao i azijski slonovi \u017eive u krdu. Postavlja se pitanje \u0161to se mo\u017ee dogoditi u odnosima s drugim slonovima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kombinacijom DNA slona i vunastog mamuta, pomo\u0107u CRISPR tehnologije ure\u0111ivanja gena, istra\u017eiva\u010dki \u0107e tim s Harvarda posti\u0107i \u010dudo do 2019. godine. Tako bar ka\u017eu. Ni nama ovdje izumrli vunasti mamuti nisu strani. Podsjetimo, tijekom kopanja temelja za kazali\u0161te Gavella jo\u0161 1913. je u Zagrebu na\u0111en dio bedrene kosti jednog vunastog mamuta koji \u017eivio prije 20 […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21039099,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331,16346,16347],"tags":[17869,19968],"class_list":["post-21039101","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","category-biljke-i-zivotinje","category-genetika","tag-mamut","tag-ozivljavanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039101","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21039101"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039101\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21039099"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21039101"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21039101"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21039101"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}