{"id":21039248,"date":"2017-02-26T23:01:49","date_gmt":"2017-02-26T22:01:49","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21039248"},"modified":"2020-10-15T16:14:29","modified_gmt":"2020-10-15T14:14:29","slug":"zivotinje-znaju-kad-ste-nepravedni-prema-njima-i-to-im-se-ne-svida","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zivotinje-znaju-kad-ste-nepravedni-prema-njima-i-to-im-se-ne-svida\/","title":{"rendered":"\u017divotinje znaju kad ste nepravedni prema njima (i to im se ba\u0161 i ne svi\u0111a)"},"content":{"rendered":"<p>Ljudska bi\u0107a posjeduju osje\u0107aj za po\u0161tenje, a iz evolucijske perspektive bi se moglo zaklju\u010diti da je rije\u010d o na\u010dinu za postizanje osobne koristi. No ta sposobnost va\u017ena je i zbog ljudske suradnje koja se bazira na recipro\u010dnom altruizmu \u2013 poma\u017eemo ljudima koji su pomogli nama.<\/p>\n<p>No \u0161to je sa \u017eivotinjama? Razlikuje li nas osje\u0107aj za po\u0161tenje od drugih \u017eivotinja ili i kod njih postoji taj osje\u0107aj?<\/p>\n<p>Provo\u0111enjem testa po\u0161tenja kod \u017eivotinja, znanstvenici su otkrili da nismo jedini koji imaju smisao za po\u0161tenje. U testu je jedna jedinka dobila nagradu za obavljeni zadatak, dok je druga dobila utje\u0161nu nagradu \u2013 ono \u0161to zapravo ne vole.<\/p>\n<p>Isti je test napravljen i sa sme\u0111im kapucinima i s pticama iz porodice vrana. Kapucini su morali vratiti istra\u017eiva\u010dima \u017eeton kako bi dobili nagradu. Jedna je jedinka u zamjenu za \u017eeton dobila krastavac, a druga zrno gro\u017e\u0111a koje je za kapucine mnogo po\u017eeljnija nagrada. Jedinka koja je dobila krastavac po\u010dela je protestirati, bacaju\u0107i krastavac istra\u017eiva\u010du.<\/p>\n<p>Osim toga, kada je jedna jedinka naporno radila za svoju nagradu, a drugoj je ista stvar poklonjena, kapucin koji se potrudio za nagradu prestao je sudjelovati.<\/p>\n<p>Kapucini nisu jedini \u2013 nepravdu prepoznaju i drugi primati poput \u010dimpanzi i makakija, ali i neki visoko dru\u0161tveni sisavci poput pasa i \u0161takora.<\/p>\n<p>Isti su rezultati dobiveni i u testu s pticama iz porodice vrana koje su ina\u010de poznate po svojoj dru\u0161tvenosti. Nagrada je u ovom slu\u010daju bila sir (kojeg vole) i zrno gro\u017e\u0111a (koje ne vole). U jednom eksperimentu, jedinke su dobile istu nagradu u zamjenu za \u017eeton kojeg su trebale donijeti istra\u017eiva\u010du, a u drugom je jedna jedinka dobila sir, a druga gro\u017e\u0111e. Osim toga, testirala se i njihova reakcija na ulo\u017eeni trud \u2013 jedna je jedinka morala zaraditi nagradu, dok je drugoj nagrada poklonjena.<\/p>\n<p>Ptice prema kojima istra\u017eiva\u010di nisu bili po\u0161teni nisu prihvatile utje\u0161nu nagradu, a one koje su nagradu morale zaraditi, prestale su sura\u0111ivati kada su vidjele da ih druge jedinke dobivaju bez ulo\u017eenog truda.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je objavljeno na portalu <a href=\"https:\/\/theconversation.com\/animals-know-when-they-are-being-treated-unfairly-and-they-dont-like-it-73152\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">The Conversation<\/a>, a glavna autorica je profesorica biologije na Sveu\u010dili\u0161tu Anglia Ruskin, Claudia Wascher.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudska bi\u0107a posjeduju osje\u0107aj za po\u0161tenje, a iz evolucijske perspektive bi se moglo zaklju\u010diti da je rije\u010d o na\u010dinu za postizanje osobne koristi. No ta sposobnost va\u017ena je i zbog ljudske suradnje koja se bazira na recipro\u010dnom altruizmu \u2013 poma\u017eemo ljudima koji su pomogli nama. No \u0161to je sa \u017eivotinjama? Razlikuje li nas osje\u0107aj za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21039253,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17704,17015,18939],"class_list":["post-21039248","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-inteligencija","tag-nagrada","tag-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039248","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21039248"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039248\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21039253"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21039248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21039248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21039248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}