Apokalipti\u010dni scenarij udara meteorita dosad se mnogo puta dogodio i, iako malo vjerojatno, mo\u017ee se dogoditi ponovno. Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Southamptonu pozabavili su se tom hipotetskom situacijom i otkrili \u0161to bi zapravo bilo kobno za nas.<\/p>\n
Suprotno o\u010dekivanjima, to ne bi bio sami udar meteorita, velika toplina koja bi se oslobodila, padanje stijena s neba ili veliki tlak, nego sna\u017eni udari vjetra sli\u010dni uraganu.<\/p>\n
Znanstvenici su prilikom procjene u obzir uzeli tri mogu\u0107a scenarija \u2013 meteor koji se raspadne u atmosferi, meteorit koji padne na Zemlju i onaj koji padne u ocean.<\/p>\n
Kona\u010dne posljedice, naravno, ovise o nizu faktora. Neki od njih su veli\u010dina, sastav, relativna brzina kojom se meteorit pribli\u017eava Zemlji, mjesto udara i naseljenost tog mjesta. S obzirom na to, znanstvenici su svoje pretpostavke temeljili na dostupnim podacima – prosje\u010dnoj gusto\u0107i naseljenosti, ukupnoj populaciji i vremenu kojeg ljudi provedu neza\u0161ti\u0107eni na otvorenom prostoru (za stanovnike zapadnih zemalja to je tri sata, dok za ostale \u0161est sati dnevno). Budu\u0107i da je oko 90% meteorita po sastavu kondrit, procijenjene posljedice udara vrijede za tu vrstu meteorita.<\/p>\n
Prvi hipotetski scenarij uklju\u010divao je objekt \u0161irine 50 metara koji je eksplodirao iznad Berlina i Londona i drugi meteorit \u0161irine 200 m koji je pao na navedene gradove i stvorio krater. Brzina kojom je meteorit pao procijenjena je na 20 km\/s, a kut pod kojim je pao na povr\u0161inu 45\u02da.<\/p>\n
Posljedice su bile poprili\u010dno razorne. Od meteora koji se raspao u atmosferi poginulo bi 1.2 milijuna stanovnika Berlina i 2.8 milijuna stanovnika Londona. Kada je rije\u010d o meteoritu koji bi pao na povr\u0161inu, posljedice bi bile jo\u0161 gore \u2013 3.5 milijuna stradalih u Berlinu i 8.8 milijuna u Londonu.<\/p>\n
Od \u017ertava koje bi stradale kao posljedica raspada meteorita, 85% bi poginulo od vjetra koji bi nastao i koji bi sru\u0161io okolne zgrade, a od onih koji bi poginuli od udara meteorita u zemlju, od vjetra bi stradalo oko 50%. Toplina koja bi se oslobodila padom meteorita odnijela bi \u010detvrtinu \u017ertava. \u0160anse da \u0107e meteorit pasti na vas ili da \u0107e vas zatrpati krhotine su minimalne (2-3%).<\/p>\n
Drugi scenarij uklju\u010divao je pad meteorita \u0161irine 200 metara na Rio de Janeiro i u ocean na razli\u010ditim udaljenostima od obale. Prija\u0161nje studije na ovu temu zaklju\u010dile su da je pad meteorita u ocean opasniji zbog tsunamija koji bi uslijedio. No, za gradove poput Rio de Janeira nije sve tako crno zbog velikih padina koje bi ubla\u017eile udar tsunamija. \u0160to bi dalje meteorit udario od obale, to bi manje bilo \u017ertava.<\/p>\n
I u ovom bi slu\u010daju razorne posljedice vjetra odnijele najvi\u0161e \u017eivota. Gotovo 30.000 stanovnika poginulo bi ako bi meteorit udario u ocean 100 kilometara od obale – 92% njih poginulo bi od posljedica vjetra, a preostalih 8% od udara samog vala.<\/p>\n
Ako bi meteorit pao u ocean 10 kilometara od obale, broj \u017ertava bio bi mnogo ve\u0107i \u2013 1.4 milijuna, a \u010dak 60% \u017ertava poginulo bi zbog sna\u017enog strujanja zraka.<\/p>\n
Ipak, iznimno su male \u0161anse da \u0107e nas neki od ovih scenarija dogoditi. Udari tako velikih meteorita doga\u0111aju se jednom u 40.000 godina, a vjerojatnost da nas zadesi takva sudbina u sljede\u0107em stolje\u0107u manja je od 0.01%.<\/p>\n
\u010cak i ako se Zemlja na\u0111e na putu nekom od meteora, mnogo su ve\u0107e \u0161anse da \u0107e pasti u ocean, a ako i padne na zemlju, vjerojatno \u0107e pasti na nenaseljeno podru\u010dje.<\/p>\n