{"id":21039313,"date":"2019-11-28T17:03:47","date_gmt":"2019-11-28T16:03:47","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21039313"},"modified":"2019-12-29T20:33:56","modified_gmt":"2019-12-29T19:33:56","slug":"kako-su-se-tijekom-povijesti-lijecile-bakterijske-infekcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-su-se-tijekom-povijesti-lijecile-bakterijske-infekcije\/","title":{"rendered":"Kako su se tijekom povijesti lije\u010dile bakterijske infekcije?"},"content":{"rendered":"

Pojava antibiotika u 20. stolje\u0107u spada u najve\u0107a dostignu\u0107a moderne medicine. Na\u017ealost, neodgovorna i pretjerana upotreba antibiotika dovela je do pojave superbakterija koje su postale otporne i popratnih infekcija koje postaje sve te\u017ee izlije\u010diti danas poznatim antibioticima. Neke od najpoznatijih su zlatni stafilokok (Staphylococcus aureus<\/em>) i Enterococcus species<\/em>.<\/p>\n

No prije pojave antibiotika, ljudi su se lije\u010dili na razne na\u010dine. Ono \u0161to danas zovemo alternativnom medicinom, nekad je bila konvencionalna, a s rastu\u0107om otpornosti bakterija, za o\u010dekivati je da \u0107e sve vi\u0161e ljudi pribje\u0107i tom na\u010dinu lije\u010denja.<\/p>\n

U nastavku su neki od na\u010dina na koje su se bakterijske infekcije lije\u010dile.<\/p>\n

Krv, pijavice i no\u017eevi<\/strong><\/p>\n

Pu\u0161tanje krvi drevna je metoda koja se prakticirala vi\u0161e od 3.000 godina, a korijene vu\u010de iz Egipta. Koristila se sve do sredine 20. stolje\u0107a za lije\u010denje niza zdravstvenih problema, a pogotovo infekcija i upale plu\u0107a.<\/p>\n

Ova se metoda temelji na staroj teoriji koja govori da \u010detiri tjelesne izlu\u010devine (krv, sluz, \u017euta i crna \u017eu\u010d) moraju biti u ravnote\u017ei kako bi osoba bila zdrava. Vjerovalo se da je uzrok infekcije vi\u0161ak krvi, a da bi se osoba izlije\u010dila, potrebno ju je pustiti.<\/p>\n

Jedna od kori\u0161tenijh metoda pu\u0161tanja krvi bila je zarezivanje vene ili arterije. \u010cesto su se koristile i zagrijane staklene posude koje su se postavile na ko\u017eu kako bi stvorile vakuum zbog kojeg bi popucale male krvne \u017eile i uzrokovale krvarenje ispod ko\u017ee. Najpoznatija metoda bilo je kori\u0161tenje pijavica.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Pu\u0161tanje krvi preporu\u010divali su tada\u0161nji medicinari, a postupak su obavljali tzv. brija\u010di i brija\u010di-kirurzi. Njihov je simbol bio crveno-bijeli \u0161tap. Crvena je boja simbolizirala krv, a bijela zavoje.<\/p>\n

Nije za o\u010dekivati, no ova metoda doista je mogla pomo\u0107i u ranoj fazi infekcije odre\u0111enom bakterijom. Mnogim bakterijama potrebno je \u017eeljezo kako bi se razmno\u017eavalo, a ono se nalazi u hemu, sastavnom dijelu crvenih krvnih stanica. Teoretski, \u0161to je manje crvenih krvnih stanica, to je manje \u017eeljeza koje omogu\u0107uje razmno\u017eavanje bakterija.<\/p>\n

Lije\u010denje sifilisa \u017eivom<\/strong><\/p>\n

Upotreba kemijskih elemenata i spojeva tako\u0111er ima dugu povijest u lije\u010denju, pogotovo rana i sifilisa. Za vrijeme ameri\u010dkog gra\u0111anskog rada, spojevi s jodom, bromom i \u017eivom nanosili su se na ko\u017eu kako bi se sprije\u010dilo inficiranje rana, no terapija je bila vrlo bolna i uzrokovala je dodatno o\u0161te\u0107enje ko\u017ee. Ovom se metodom zaustavljalo razmno\u017eavanje bakterija, ali je isto tako \u0161tetila zdravim stanicama.<\/p>\n

Od 1363. do 1910. godine, sifilis se uglavnom lije\u010dio sredstvima sa \u017eivom koja bi se nanosila na ko\u017eu ili bi se uzimala oralno i intravenozno. Nuspojave su bile izrazito te\u0161ke i uklju\u010divale su ozbiljna o\u0161te\u0107enja ko\u017ee, sluznice, bubrega i mozga, a nerijetko i smrt.<\/p>\n

Derivat arsena arsfenamin (salvarsan) tako\u0111er se koristio u lije\u010denju sifilisa tijekom prve polovice 20. stolje\u0107a, no iako je bio u\u010dinkovit, nuspojave su bile ozbiljne \u2013 opti\u010dki neuritis, napadaji, groznica, o\u0161te\u0107enje bubrega i osip.<\/p>\n

1943. godine, penicilin je zamijenio ranije navedene metode i do danas se zadr\u017eao kao vode\u0107e sredstvo za lije\u010denje sifilisa.<\/p>\n

Pogled u vrt<\/strong><\/p>\n

Biljke su tako\u0111er bile (i jo\u0161 uvijek jesu) neizostavan dio lije\u010denja infekcija. Jedna od popularnijih terapija uklju\u010divala je kinin koji se koristio za lije\u010denje malarije. Kinin se dobiva iz kininovca, stabla koje mo\u017ee narasti do 20 metara i koje raste u ju\u017enoj Americi. Danas se kinin dobiva sinteti\u010dkim putem i jo\u0161 uvijek se koristi za lije\u010denje malarije, no nekad su ga ljudi usitnjavali u prah i mije\u0161ali s vodom.<\/p>\n

Kinin se koristio i za lije\u010denje groznice, a prvi zapisi o njegovoj upotrebi u tu svrhu datiraju s po\u010detka 17. stolje\u0107a, no vrlo je vjerojatno da je kori\u0161ten i mnogo prije.<\/p>\n

Artemisinin koji se dobiva iz stabla slatkog pelina tako\u0111er je u\u010dinkovit u borbi protiv malarije. Kineska znanstvenica Tu Youyou je, analiziraju\u0107i stare kineske zapise i recepte, identificirala u\u010dinkovite spojeve slatkog pelina i otkrila da zaustavljaju razmno\u017eavanje parazita koji uzrokuje malariju. Za to je otkri\u0107e nagra\u0111ena i Nobelovom nagradom.<\/p>\n

\"\"<\/a>

Foto: Sonja Langford\/Unsplash<\/p><\/div>\n

Stari Sumerani su jo\u0161 prije 4.000 godina koristili med za lije\u010denje infekcija. Visok udio \u0161e\u0107era u medu dehidrira stanice bakterija, a njegova kiselost mo\u017ee sprije\u010diti razmno\u017eavanje mnogih bakterija. Osim toga, med sadr\u017ei enzim glukoza oksidaza koji kisik pretvara u vodikov peroksid, poznat po svojem antibakterijskom u\u010dinku.<\/p>\n

Naju\u010dinkovitiji med je Manuka, a dobiva se iz cvijeta grma novozelandskog \u010dajevca (Leptospermum scoparium<\/em>) i ima dodatna antibakterijska svojstva.<\/p>\n

Otpornost antibiotika ozbiljan je problem s kojom se suvremena medicina suo\u010dava. Od posljedica infekcija superbakterijama godi\u0161nje u svijetu umre 700.000 ljudi. Dok farmaceutske tvrtke tvrde da im se ne isplati proizvoditi nove antibiotike<\/a>, Svjetska zdravstvena organizacija ih poziva na suprotno<\/a>.<\/p>\n

Originalan \u010dlanak objavljen je na portalu The Conversation<\/a><\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pojava antibiotika u 20. stolje\u0107u spada u najve\u0107a dostignu\u0107a moderne medicine. Na\u017ealost, neodgovorna i pretjerana upotreba antibiotika dovela je do pojave superbakterija koje su postale otporne i popratnih infekcija koje postaje sve te\u017ee izlije\u010diti danas poznatim antibioticima. Neke od najpoznatijih su zlatni stafilokok (Staphylococcus aureus) i Enterococcus species. No prije pojave antibiotika, ljudi su se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21039316,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[17745,17116,18433,16832],"class_list":["post-21039313","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-bakterije","tag-infekcija","tag-lijecenje","tag-povijest"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039313","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21039313"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039313\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21039316"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21039313"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21039313"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21039313"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}