Drevnim tehnikama vje\u017ebanja pam\u0107enja, kakve su koristili jo\u0161 stari Grci i Rimljani, mo\u017eemo posti\u0107i superpam\u0107enje kakvo imaju svjetski \u0161ampioni, tvrde nizozemski neuroznanstvenici.<\/p>\n
S obzirom da osje\u0107aj identiteta imamo zahvaljuju\u0107i sposobnosti pam\u0107enja doga\u0111aja, nije ni \u010dudo da se bojima degenerativnih bolesti mozga koje uzrokuju gubitak pam\u0107enja. Dobro pam\u0107enje se mo\u017ee nau\u010diti i uvje\u017ebati, tvrdi dr. Martin Dresler, voditelj istra\u017eivanja Medicinskog centra Sveu\u010dili\u0161ta Radboud u Nijmegenu u Nizozemskoj, pi\u0161e Guardian.<\/p>\n
Tehnika pam\u0107enja kori\u0161tena u eksperimentu temelji se na pomo\u0107nim sredstvima pam\u0107enja koja omogu\u0107uju prizivanje velikih koli\u010dina informacija. Tzv. pala\u010da pam\u0107enja je drevna metoda u kojoj osoba odlazi na imaginarno putovanje po nekoj gra\u0111evini koju dobro poznaje. Svaka od lokacija u zgradi u toj se metodi koristi kao vizualni poticaj za pohranjivanje informacija. Kada je informacija u mislima pohranjena na neko odre\u0111eno mjesto u pala\u010di, osoba je lak\u0161e mo\u017ee prizvati u sje\u0107anje ako ponovno pro\u0111e istim putem i posjeti isto mjesto.<\/p>\n
U\u010dinkovitost ove tehnike nije novost. Me\u0111utim, znanstvenici su u novom istra\u017eivanju pokazali da ona dovodi do stvarnih promjena u mozgu koje se mogu zabilje\u017eiti magnetskom rezonancijom.<\/p>\n
U istra\u017eivanju je sudjelovalo 23 natjecatelja u pam\u0107enju, u dobi od 20 do 37 godina, koji svoje sposobnosti pripisuju vje\u017ebi, a me\u0111u kojima je bilo i devet \u017eena s top liste 50 najboljih na svijetu. Svima njima mozgovi su snimljeni MRI-jem i potom su slike uspore\u0111ene.<\/p>\n
Osim njih, u istra\u017eivanju je sudjelovao i 51 dobrovoljac u dobi izme\u0111u 21 i 27 godina, od kojih nitko nije imao iskustava s takvom vrstom treninga pam\u0107enja. Svi su pro\u0161li kroz test u kojem su poku\u0161ali zapamtiti 72 rije\u010di. Nakon toga, dio sudionika podvrgnut je mnemoni\u010dkom treningu, dok je dio koji nije pro\u0161ao ni kroz kakvu vje\u017ebu slu\u017eio kao kontrolna grupa.<\/p>\n
Nakon \u0161est tjedana vje\u017ebanja mnemonike po pola sata na dan, svi su ponovno testirani \u2013 20 minuta nakon memoriranja 72 nove rije\u010di i potom 24 sata kasnije. \u010cetiri mjeseca nakon toga svi su jo\u0161 jednom pro\u0161li test kako bi se utvrdili mogu\u0107i dugotrajni efekti mnemoni\u010dkog treninga.<\/p>\n
Zabilje\u017eeno je zna\u010dajno pobolj\u0161anje u pam\u0107enju sudionika koji su pro\u0161li kroz vje\u017ebu. Prije po\u010detka studije uspijevali su zapamtiti izme\u0111u 26 i 30 od 72 rije\u010di. Nakon treninga taj je rezultat porastao na vi\u0161e od 60, a efekt je bio dugotrajan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Drevnim tehnikama vje\u017ebanja pam\u0107enja, kakve su koristili jo\u0161 stari Grci i Rimljani, mo\u017eemo posti\u0107i superpam\u0107enje kakvo imaju svjetski \u0161ampioni, tvrde nizozemski neuroznanstvenici. S obzirom da osje\u0107aj identiteta imamo zahvaljuju\u0107i sposobnosti pam\u0107enja doga\u0111aja, nije ni \u010dudo da se bojima degenerativnih bolesti mozga koje uzrokuju gubitak pam\u0107enja. Dobro pam\u0107enje se mo\u017ee nau\u010diti i uvje\u017ebati, tvrdi dr. Martin […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21039518,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493,16787],"class_list":["post-21039517","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak","tag-pamcenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039517","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21039517"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039517\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21039518"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21039517"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21039517"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21039517"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}