Slavni Milgramov eksperiment (ili Milgramov pokus) je imao za cilj utvrditi ima li pokoravanje autoritetu za posljedicu nestanak osje\u0107aja odgovornosti.<\/p>\n
Podsjetimo, Stanley Milgram je bio psiholog s Yalea koji je 1961. godine testirao spremnost prosje\u010dnih ljudi da se odupru ili pokore uputama autoriteta kad stoje u izravnom sukobu s njihovom savje\u0161\u0107u. Cijeli je eksperiment izveden tako da su svi sudionici osim testirane osobe ustvari glumili, bez da je ona to znala.<\/p>\n
U eksperimentu je “u\u010ditelj” svom “studentu” zadavao strujni udar za svaku gre\u0161ku po\u010dinjenu u sastavljanju parova rije\u010di. Napon se nakon svake pogre\u0161ke pove\u0107avao, ali u stvarnosti glumac nije pretrpio nijedan strujni udar. Kad bi student molio da sve prestane, jer je postalo neizdr\u017eivo bolno (tada bi bilo 150 volti u pitanju) eksperimentator u bijeloj kuti bi od u\u010ditelja (testirane osobe) strogo tra\u017eio da se sve nastavi za dobrobit znanosti, usput koriste\u0107i neku od standardiziranih autoritativnih re\u010denica. Re\u010denice poput \u201eNemate izbora, morate nastaviti!\u201c su o\u010dito imale uspjeha.<\/p>\n
Kona\u010dni rezultati su bili takvi da su apsolutno svi ispitani \u201eu\u010denicima\u201c pustili strujni udar od 300 V, a njih \u010dak dvije tre\u0107ine onaj maksimalni \u2013 od 450 V. Milgram je ponovio svoj eksperiment u jo\u0161 18 razli\u010ditih varijacija u kojima su bili ciljevi ispitati taj isti utjecaj autoriteta. <\/p>\n
Bilo je, dakako, jo\u0161 drugih time inspiriranih eksperimenata od strane znanstvenika. Jedni od njih su bili i nedavno poljski znanstvenici koji su objavljeni u \u010dasopisu Social Psychological and Personality Science.<\/em><\/p>\n Za\u0161to su se odlu\u010dili ponoviti ve\u0107 mnogo puta obavljen eksperiment? Zanimalo ih je kako bi reagirali gra\u0111ani Poljske, s obzirom na to da ni\u0161ta sli\u010dno nijednom nije bilo provedeno u Srednjoj Europi. Tako\u0111er, regija ima zanimljivu i jedinstvenu povijest pa se ispitivanje pokoravanja autoritetu u\u010dinilo kao posebno zanimljiva ideja.<\/p>\n Socijalni psiholog koji je sudjelovao u tome, Tomasz Grzyb, ispri\u010dao je kako je za ve\u0107inu javnosti, kad \u010duje za Milgramov eksperiment, karakteristi\u010dan odrije\u0161iti stav kako \u201eoni to nikad ne bi u\u010dinili\u201c. Svejedno, iako taj stav vjerojatno zaista vrijedi generalno, u odre\u0111enim situacijama bi ipak bilo druk\u010dije.<\/p>\n Iz eti\u010dkih razloga su za vrijeme poljskog eksperimenta smanjili razinu volta\u017ee kojoj se podvrgavaju oni koje ispitanici ka\u017enjavaju. Sudjelovalo je 80 ispitanika (40 \u017eena i 40 mu\u0161karaca) u dobi od 18 do 69 godina. Imali su za pritisnuti ukupno 10 gumba, a svaki od njih se odnosio na ve\u0107u razinu volti, odnosno bolova.<\/p>\n Rezultati su bili sljede\u0107i: 90 % svih ispitanih je pritisnulo maksimalni (deseti) gumb. Zapa\u017eena je i razlika kod spolova. Naime, puno ispitanika se odupiralo zapovijedima kada su elektro\u0161okovi bili vr\u0161eni nad \u017eenama (Grzyb priznaje kako ipak uzorak nije dovoljno reprezentativan kako bi se u tom slu\u010daju ne\u0161to zaklju\u010dilo, ali je svakako zanimljivo).<\/p>\n Bez obzira kako se dru\u0161tvo od 1961. jako promijenilo, zanimljivo je za vidjeti kako je i uz tolike promjene ljudska priroda opet prevladala i kako bi i dalje ve\u0107ina naudila bespomo\u0107noj osobi ako bi ih autoritet kojem vjeruju uvjerio da je to za vi\u0161u svrhu.<\/p>\n https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=ek4pWJ0_XNo<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Slavni Milgramov eksperiment (ili Milgramov pokus) je imao za cilj utvrditi ima li pokoravanje autoritetu za posljedicu nestanak osje\u0107aja odgovornosti. Podsjetimo, Stanley Milgram je bio psiholog s Yalea koji je 1961. godine testirao spremnost prosje\u010dnih ljudi da se odupru ili pokore uputama autoriteta kad stoje u izravnom sukobu s njihovom savje\u0161\u0107u. Cijeli je eksperiment izveden […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21039568,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[17880,19342],"class_list":["post-21039556","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-eksperiment","tag-milgramov-eksperiment"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039556","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21039556"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039556\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21039568"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21039556"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21039556"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21039556"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}