{"id":21039572,"date":"2022-07-19T21:12:00","date_gmt":"2022-07-19T19:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21039572"},"modified":"2022-07-19T23:05:08","modified_gmt":"2022-07-19T21:05:08","slug":"klimatski-uvjeti-su-oblikovali-ljudski-nos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/klimatski-uvjeti-su-oblikovali-ljudski-nos\/","title":{"rendered":"Klimatski uvjeti su oblikovali ljudski nos"},"content":{"rendered":"\n<p>Prema jednoj studiji Sveu\u010dili\u0161ta Pennsylvania State, oblik nosa kod ljudi se mijenjao zbog razli\u010ditih klimatskih uvjeta. Zbog toga ljudi koji \u017eive u toplim i vla\u017enim podru\u010djima imaju \u0161ire nosnice, a ljudi koji \u017eive na vi\u0161im nadmorskim visinama, kao \u0161to je podru\u010dje sjeverne Europe imaju u\u017ee nosnice zbog prilagodbe na hladnije i su\u0161e uvjete.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ljudi su dugo mislili da je razlika u obliku nosa mo\u017eda rezultat prirodne selekcije&#8221;, rekao je jedan od autora studije Arslan Zaidi. Prija\u0161nje studije su se zasnivale na mjerenjima ljudske lubanje, me\u0111utim, u ovoj studiji znanstvenici su prou\u010davali samo oblik nosa.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz pomo\u0107 3D tehnologije, znanstvenici iz Irske, SAD-a i Belgije su vr\u0161ili mjerenja kod 476 dobrovoljaca koji potje\u010du iz zapadne Afrike, sjeverne Europe, ju\u017ene i isto\u010dne Azije. Znanstvenici su otkrili da se samo dvije od sedam karakteristika nosa razlikuju me\u0111u tim populacijama. Autori studije vjeruju da su te varijacije rezultat prirodne selekcije. Tako\u0111er, daljnjom analizom utvr\u0111eno je da je oblik nosa nasljedan.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako bi dokazali da na oblik nosa utje\u010de i klima, oni su vr\u0161ili mjerenja kod 140 \u017eena razli\u010ditog porijekla \u010diji roditelji jo\u0161 \u017eive u svojoj domovini. Mjesto ro\u0111enja njihovih roditelja je bilo va\u017eno zbog utvr\u0111ivanja temperature i vla\u017enosti zraka koji su utjecali na \u017eivot njihovih predaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati su pokazali da je \u0161irina nosnica povezana s temperaturom i vlagom u zraku. Ispitanici \u010diji preci su \u017eivjeli u toploj i vla\u017enoj klimi su imali \u0161ire nosnice od onih koji su \u017eivjeli u hladnijim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada je nosnica u\u017ea, zrak se mo\u017ee br\u017ee zagrijati jer hladan i suh zrak lo\u0161e djeluju na di\u0161ni sustav. Zaidi smatra kako ne postoji dobar ili lo\u0161 oblik nosa jer su se na\u0161i preci prilago\u0111avali okoli\u0161u u kojem su \u017eivjeli.<\/p>\n\n\n\n<p>On ne odbacuje mogu\u0107nost da su i drugi faktori utjecali na razli\u010dit oblik nosa te smatra da bi ova saznanja mogla pomo\u0107i u lije\u010denju nekih bolesti budu\u0107i da dolazi do sve ve\u0107ih klimatskih promjena na koje se jo\u0161 nismo naviknuli.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema jednoj studiji Sveu\u010dili\u0161ta Pennsylvania State, oblik nosa kod ljudi se mijenjao zbog razli\u010ditih klimatskih uvjeta. Zbog toga ljudi koji \u017eive u toplim i vla\u017enim podru\u010djima imaju \u0161ire nosnice, a ljudi koji \u017eive na vi\u0161im nadmorskim visinama, kao \u0161to je podru\u010dje sjeverne Europe imaju u\u017ee nosnice zbog prilagodbe na hladnije i su\u0161e uvjete. &#8220;Ljudi su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066012,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[17036,17770,23223,17336],"class_list":["post-21039572","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-geni","tag-klima-2","tag-klimatski-uvjeti","tag-nos"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039572","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21039572"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039572\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066013,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039572\/revisions\/21066013"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066012"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21039572"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21039572"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21039572"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}