\u010cak su im i stariji zdravi. Koja je tajna njihove dugovje\u010dnosti?<\/p>\n\n\n\n
Jedno ju\u017enoameri\u010dko pleme ima izuzetno aktivan stil \u017eivota i najzdravije arterije otkad je prou\u010davanja, tvrde znanstvenici. Pripadnici plemena Tsimane iz bolivijske amazonske pra\u0161ume uglavnom provode ve\u0107inu svojih dana u ribolovu, lovu, obra\u0111ivanju zemlje te prikupljanju ora\u0161astih plodova i divljeg vo\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Prehrana im se temelji na ugljikohidratima koji im sadr\u017ee vrlo malo masti i proteina. Znanstvenici su ve\u0107 prou\u010dili stotine \u017eena i mu\u0161karaca iz plemena te otkrili da njih devet od deset ima arterije koje su \u010diste i bez rizika za oboljenja srca.<\/p>\n\n\n\n
\u010cak i oni starije dobi su i dalje iznena\u0111uju\u0107e dobrog zdravlja. Gotovo dvije tre\u0107ine onih iznad 75 godina je bilo gotovo bez rizika, a svega 8% umjerenog do visokog rizika za sr\u010dana oboljenja. Jedan 80-godi\u0161njak je \u010dak imao arterije kakve ima Amerikanac u srednjim godinama.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNa\u0161a studija govori kako domoroci Tsimane imaju najni\u017eu rasprostranjenost koronarne ateroskleroze (su\u017eavanja i o\u010dvr\u0161\u0107ivanja arterija) od svih zasad promatranih naroda\u201d, poru\u010dio je vode\u0107i znanstvenik studije, profesor Hillard Kaplan sa Sveu\u010dili\u0161ta Novi Meksiko. \u201cNjihov \u017eivotni stil sugerira da prehrana temeljena na malim koli\u010dinama zasi\u0107enih masti i velikim koli\u010dinama neprocesiranih ugljikohidrata bogatih vlaknima, zatim divlja\u010di i ribi, kao i nepu\u0161enje i cjelodnevna tjelesna aktivnost mo\u017ee pomo\u0107i pri sprje\u010davanju o\u010dvr\u0161\u0107ivanja sr\u010danih arterija.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Proteini iz \u017eivotinjskog mesa im \u010dine svega 14% prehrane, a sli\u010dno je i s mastima. Dok ljudi u gradovima provode budno vrijeme mahom sjedila\u010dki, u Tsimane narodu su neaktivni samo 10% dana. Mu\u0161karci provode prosje\u010dno 6 do 7 sati na dan u razli\u010ditim fizi\u010dkim aktivnostima, a \u017eene su aktivne 4 do 6 sati.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su bili u posjetu u 85 Tsimane sela izme\u0111u 2004. i 2015. te mjerili rizik bolesti srca CT rendgenskih skenovima na 705 osoba izme\u0111u 40 i 94 godine. Sli\u010dno skeniranje gotovo 7 tisu\u0107a Amerikanaca iz ranije studije je pokazalo kako ih svega 14% nema rizika od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n\n\n\n
\u010clanovi ovog plemena su imali i niska o\u010ditavanja vezana za krvni tlak, \u0161e\u0107er u krvi i kolesterol. Za\u010dudo, kod polovice njih su prona\u0111eni aktivirani markeri za upale, i to unato\u010d tome \u0161to je to obi\u010dno vidljivo kao faktor rizika za nezdrave arterije.<\/p>\n\n\n\n
\u201cObi\u010dno smatramo da upale pove\u0107avaju rizik od oboljenja srca\u201d, rekao je koautor studije, profesor Randall Thompson sa Srednjoameri\u010dkog instituta za srce Saint Luke. \u201cNo upale koje su \u010deste kod Tsimane ljudi ustvari nisu povezane s tim, nego bi mogle biti posljedica \u010destih zaraza.\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u010cak su im i stariji zdravi. Koja je tajna njihove dugovje\u010dnosti? Jedno ju\u017enoameri\u010dko pleme ima izuzetno aktivan stil \u017eivota i najzdravije arterije otkad je prou\u010davanja, tvrde znanstvenici. Pripadnici plemena Tsimane iz bolivijske amazonske pra\u0161ume uglavnom provode ve\u0107inu svojih dana u ribolovu, lovu, obra\u0111ivanju zemlje te prikupljanju ora\u0161astih plodova i divljeg vo\u0107a. Prehrana im se temelji […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065994,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[19145,16751,18498,18517],"class_list":["post-21039668","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-antropologija","tag-dugovjecnost","tag-prehrana","tag-zdravlje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039668","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21039668"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039668\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065995,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039668\/revisions\/21065995"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065994"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21039668"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21039668"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21039668"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}