Ve\u010dernji List<\/a>.<\/p>\nTamo postoji Centar za prou\u010davanje egzistencijalnih rizika. On se bavi prou\u010davanjem i smanjenjem egzistencijalnih rizika s naglaskom na rizike koji mogu ugroziti \u010dovje\u010danstvo, a dolaze iz tehnolo\u0161kog napretka i ljudske aktivnosti. Rije\u010d je o multidisciplinarnoj skupini stru\u010dnjaka jer se jedino tako, smatraju tamo, mo\u017ee pravilno procjenjivati rizik koji dolazi od ubrzanog razvoja tehnologije. Poznati globalni tehnolo\u0161ki magazin Wired zamolio je stru\u010dnjake ovog centra s Cambridgea da sastave popis s deset najve\u0107ih rizika koji prijete opstanku \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n
1. Umjetna inteligencija preuzet \u0107e svijet<\/strong><\/p>\nStrojevi koji \u0107e imati inteligenciju razvijeniju i neovisnu od \u010dovjeka na najvi\u0161em su mjestu ljestvice egzistencijalnih rizika. Bude li se umjetna inteligencija razvijala brzinom usporedivom s industrijskom i poljoprivrednom revolucijom, tada mo\u017eemo o\u010dekivati da se njezin razvoj ne\u0107e zaustaviti tako lako. U cambridgeskom centru procjenjuju kako \u0107e strojevi raspolagati s 90 posto ljudske inteligencije ve\u0107 do 2075. Posebna opasnost le\u017ei u \u010dinjenici kako rizik od umjetne inteligencije pove\u0107ava sve ostale rizike. Ne vjeruju kako \u0107e do\u0107i do scenarija iz filma Terminator. Takvi su rizici \u010dovjeku zamislivi, nego se kod umjetne inteligencije razmi\u0161lja o onome \u0161to jo\u0161 ne mo\u017eemo zamisliti te onda postaviti scenarij kako da se opasnost sprije\u010di. <\/strong><\/p>\n2. Supervirus: prema njemu pandemija kuge je prehlada<\/strong><\/p>\nJedan je od najprou\u010davanijih rizika onaj u kojem se pojavljuje prirodna ili umjetno izazvana pandemija. Prema procjenama CSER-a, mogu\u0107 je scenarij u kojem se umjetno stvoren ili na umjetan na\u010din pobolj\u0161an virus otima kontroli ili naprosto bje\u017ei iz laboratorija. Pogotovo je rije\u010d o riziku visokog stupnja jer virusi imaju sposobnost lakog razmno\u017eavanja, \u0161to mjere spre\u010davanja \u010dini mnogo kompliciranijima. Navodi se kako se dana\u0161njom biotehnologijom mogu stvoriti patogeni prema kojima srednjovjekovna epidemija kuge nalikuje na prehladu. Razni su na\u010dini kako se rizik mo\u017ee preto\u010diti u stvarnost, a doista ne treba bje\u017eati od scenarija kakav smo gledali u filmovima o Jamesu Bondu. Jedan bi nezadovoljnik s dosta znanja bio dovoljan.<\/p>\n
3. Roboti stvaraju mo\u0107nu vojsku<\/strong><\/p>\nOru\u017eje kojim upravlja umjetna inteligencija danas ve\u0107 postoji. Granicu izme\u0111u Sjeverne i Ju\u017ene Koreje \u010duvaju robotizirani \u010duvari koji mogu i pucati. Kod ovog rizika misli se na scenaroizvoditi dodatno naoru\u017eanjij kad se umjetna inteligencija dovodi do razine gdje mo\u017ee prepoznati metu te sama pre i streljivo. Rizik le\u017ei u tome \u0161to oru\u017eje postaje sve jeftinije, pa tako i dostupnije. A uz to je i sve efikasnije, pa se mo\u017ee zamisliti da se naprosto s nekoliko komada tako naprednog naoru\u017eanja uni\u0161ti stanovni\u0161tvo nekog gradi\u0107a u manje od sat vremena. A da nitko ne zna odakle je napad zapravo do\u0161ao. Nova utrka u naoru\u017eanju me\u0111u velesilama takvom bi scenariju sasvim sigurno pomogla. Dronovi i bespilotna vozila ve\u0107 su ionako ovdje.<\/p>\n
4. Nuklearni sukob donosi kraj na\u0161oj civilizaciji<\/strong><\/p>\nOvaj se rizik naprosto mora uzeti u obzir iako se o njemu ne raspravlja toliko kao u doba hladnoga rata, smatraju u CESR-u. Me\u0111u nekim od dr\u017eava s ovim naoru\u017eanjem ve\u0107 su stvorene visoke tenzije, poput Indije i Pakistana, primjerice. Ovdje se pogotovo obra\u0107a pozornost na mogu\u0107nost slu\u010dajnog izbijanja konflikta izazvanog kakvom la\u017enom uzbunom. Takav slu\u010dajni rat izme\u0111u, na primjer, SAD-a i Rusije, mogu\u0107e je da se dogodi svakih 14 godina. Nije ba\u0161 zanemarivo, a pogotovo zato \u0161to te dvije zemlje dr\u017ee 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala. Globalni rizik ne odnosi se samo na radijaciju kojoj bi bila izlo\u017eena podru\u010dja koja su bila metom. Vi\u0161e se razmi\u0161lja o nuklearnoj zimi koja bi pogodila cijeli globus.<\/p>\n
5. Klimatske promjene remete infrastrukturu<\/strong><\/p>\nZa neke znanstvenike ovo i nije tako velik problem, no ne i nepostoje\u0107i kako tvrdi Trumpova administracija. Za istra\u017eiva\u010de CSER-a to jest ne\u0161to na \u0161to treba obratiti pozornost. Misle kako je doista mogu\u0107e da dobijemo neku tehnologiju koja \u0107e klimu staviti pod kontrolu, no mo\u017ee se zbog toga dogoditi i obrnuti scenarij. K tome, nemogu\u0107e je predvidjeti ho\u0107e li se i na koji na\u010din klima mijenjati. Najve\u0107i je rizik u izumiranju vrste koja \u0107e poremetiti neki ekosistem u mjeri da dovede u opasnost \u010dovjeka ili neki njemu klju\u010dan resurs. Tako ne\u0161to moglo bi izazvati i rat nuklearnim oru\u017ejem i posljedi\u010dno uni\u0161tenje \u010dovje\u010danstva. Zna\u010di, kada se govori o riziku koji dolazi zbog klimatskih promjena, rije\u010d je o sustavnom riziku.<\/p>\n
6. U zemlju udara asteroid i izaziva propast \u010dovje\u010danstva<\/strong><\/p>\nTu je sve jasno. Da nema atmosfere, Zemlja bi konstantno bila udarana malim asteroidima. No, njezina atmosfera izgara sve \u0161to je manje od deset metara pa nikakvih udara ne mo\u017ee biti. Da se takvo \u0161to dogodi, udar asteroida u Zemljinu povr\u0161inu bio bi jednak eksploziji nuklearne bombe u Hiro\u0161imi. Povijest govori kako je asteroid promjera ve\u0107eg od deset metara udarao Zemlju svakih tisu\u0107u godina. Svakih milijun godina komet promjera jednog kilometra udara Zemlju, a to je dovoljno da poremeti njezinu klimu, izazove propast uroda i tako dovede \u010dovje\u010danstvo u opasnost. Asteroid kakav je uni\u0161tio dinosaure pojavi se svakih 50 do sto milijuna godina. Ra\u010duna se ipak kako \u0107e biti dovoljno sredstava da se takav udar sprije\u010di.<\/p>\n
7. \u017divot kakav poznajemo ipak je samo simulacija<\/strong><\/p>\nDa bi se pravilno procijenio neki rizik, moraju se pravilno procijeniti i njegovi dosezi. No, \u0161to ako mi doista nismo jedina inteligentna vrsta u svemiru nego smo dio ne\u010deg znatno ve\u0107eg \u0161to te\u0161ko sami mo\u017eemo razumjeti? Sje\u0107amo se pro\u0161logodi\u0161nje vijesti prema kojoj su neki utjecajni i bogati poslovni ljudi po\u010deli financirati istra\u017eivanje ideje da doista \u017eivimo u Matrixu. Ta hipoteza pretpostavlja kako ljudi zajedno sa svojom povije\u0161\u0107u i kulturom nisu vi\u0161e od obi\u010dnog eksperimenta, odnosno da su tek igra\u010dka nekog ve\u0107eg entiteta. Prema nekima, ba\u0161 je to razlog zbog kojeg je svemir tako savr\u0161eno ure\u0111en. Ipak, ovaj se scenarij ne uzima kao stvaran rizik jer naprosto sve i da jest tako, u vezi toga ne bismo mogli u\u010diniti ba\u0161 ni\u0161ta.<\/p>\n
8. Nesta\u0161ica hrane uzrokuje masovno gladovanje<\/strong><\/p>\nOvdje se nesta\u0161ica hrane gleda kroz prizmu prirasta globalne populacije. Zemlja bi do 2050. godine trebala imati 9,6 milijardi ljudi. Tako neki znanstvenici tvrde kako bismo proizvodnju hrane morali pove\u0107ati 70 posto u ovih ne\u0161to vi\u0161e od 30 godina, koliko je preostalo do 2050. Za ove profesionalne procjenitelje rizika problem je u tome \u0161to se mora unaprijediti i tehnologija proizvodnje hrane, a ona se do sada uglavnom bazirala na fosilnim gorivima. Pri tome se ne zanemaruje ni osjetljivost temeljnih kultura na bolesti, pogotovo jer su danas stvoreni uvjeti da se one uzgajaju i na mjestima na kojima to do sada nije bilo mogu\u0107e. Tako\u0111er, zbog potra\u017enje rast \u0107e i cijene, \u0161to opet mo\u017ee dovesti do globalnih nemira.<\/p>\n
9. Nestanak svemira u jednom trenutku koji izaziva \u010dovjek<\/strong><\/p>\nU ovom se scenariju radi o visokoj znanosti. U CESR-u upozoravaju na spoznaju kako ono za \u0161to smo mislili da je vakuum u svemiru zapravo sadr\u017eava \u010destice. Ali da doista postoji i \u201cpravi\u201d vakuum gdje je mogu\u0107e da on naprosto usi\u0161e sav postoje\u0107i svemir. Do sada se to nije moglo dogoditi zbog stabilnosti u kojoj svemir egzistira, ka\u017eu tamo. No, ima ih koji vide opasnost u sustavima poput Velikog sudara\u010da \u010destica koji prema njima ima takvu snagu da tu stabilnosti mo\u017ee poremetiti. Jasno, ima i onih koji dokazuju kako tako ne\u0161to nije mogu\u0107e jer Zemlja je ionako konstantno pod udarom kozmi\u010dkih zraka koje su daleko sna\u017enije od sudara\u010da, a nije joj se jo\u0161 dogodilo ni\u0161ta. Mogu\u0107nost da se ovakav scenarij dogodi o\u010dito je iznimno malena.<\/p>\n
10. Vladar tiranin naru\u0161ava globalnu sigurnost<\/strong><\/p>\nO\u010dekivano su stru\u010dnjaci CSER-a odr\u017eali sastanak odmah nakon \u0161to je na izborima pobijedio Donald Trump. Tema je, normalno, da li on sam predstavlja egzistencijalni rizik. Ima, me\u0111utim, tu i ne\u0161to korisno. S Trumpom pozornost vi\u0161e ne\u0107e toliko okupirati opasnost umjetne inteligencije, ve\u0107 neki drugi \u010dimbenici na koje smo mo\u017eda pomalo zaboravili. S druge strane, prikriveni je rizik micanje znanstvene argumentacije iz javnih rasprava, \u0161to je donio Trump i njegovi ljudi, zbog \u010dega je nepredvidivost njegovih postupaka znatno ve\u0107a. Ne smatra se ipak kako \u0107e SAD predstavljati ve\u0107u prijetnju za svijet nego do sada. Trump naprosto nije pobijedio ve\u0107inom glasova. Eventualna njegova ekstremna odluka imat \u0107e dosta protivnika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Znanstvenici s Cambridgea tvrde da nas mo\u017ee uni\u0161titi glad, roboti ubojice, asteroridi, ali i \u2013 tirani. Dabogda \u017eivio u zanimljiva vremena, ka\u017ee stara kletva. Ne mo\u017eemo se ne slo\u017eiti kako ne samo da \u017eivimo u zanimljivim nego i u opasnim vremenima. I to takvima da se nerijetko govori o propasti svijeta zbog neke prirodne ili […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21039692,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16635,17813,18174,18369,17261,18129],"class_list":["post-21039691","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-asteroidi","tag-izumiranje","tag-klimatske-promjene","tag-roboti","tag-umjetna-inteligencija","tag-vojska"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039691","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21039691"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039691\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21039692"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21039691"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21039691"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21039691"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}