{"id":21039799,"date":"2017-04-03T16:34:29","date_gmt":"2017-04-03T14:34:29","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21039799"},"modified":"2020-10-15T14:47:50","modified_gmt":"2020-10-15T12:47:50","slug":"3-najbizarnija-otkrica-na-planetu-zemlja-koja-se-ne-mogu-objasniti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/3-najbizarnija-otkrica-na-planetu-zemlja-koja-se-ne-mogu-objasniti\/","title":{"rendered":"3 najbizarnija otkri\u0107a na planetu Zemlja koja se ne mogu objasniti"},"content":{"rendered":"

Moramo priznati da je na\u0161 planet daleko bizarniji nego \u0161to bi bilo tko od nas mogao i zamisliti. Postoji bezbroj otkri\u0107a koja su prona\u0111ena \u0161irom svijeta ali koji se i dalje opiru obja\u0161njenima\u2026<\/p>\n

Neka od otkri\u0107a ozna\u010dena su kao nemogu\u0107a ili su ih kategorizirali kao rezultat prevare, samo zato jer ih nije mogu\u0107e objasniti.<\/p>\n

Me\u0111utim, samo zato \u0161to je ne\u0161to neobi\u010dno i nemogu\u0107e objasniti, ne mora nu\u017eno i biti prevara. Neke stvari su jednostavno neobja\u0161njive jer nau\u010dnici koji ih poku\u0161avaju odgonetnuti istra\u017eivanju pristupaju \u2018zatvorenog uma\u2019.<\/p>\n

Kako bi se u potpunosti razumjelo sve ono \u0161to prkosi na\u0161im obja\u0161njenjima, moramo biti spremni prihvatiti da je sve mogu\u0107e.<\/p>\n

Kand\u017ea s Novog Zelanda<\/strong><\/p>\n

Ova fascinantna kand\u017ea otkrivena je u \u0161piljama planine Owen na Novom Zelandu. Kand\u017ea, izuzetno dobro o\u010duvana, vjeruje se da je pripadala ptici koja je izumrla prije cca 3000. godina.<\/p>\n

\"Kand\u017ea\"<\/p>\n

Ptica koja nije imala sposobnost letenja nekako je izumrla, unato\u010d \u010dinjenici da je imala prili\u010dno impresivne kand\u017ee.<\/p>\n

Kako prenosi FreshPress.info<\/a>, pri\u010da iza otkri\u0107a podsje\u0107a na klasi\u010dni horor film. Prvi put kand\u017ea je otkrivena u pe\u0107ini koja se nalazila na sasvim drugoj lokaciji davne 1863. godine od strane Jamesa Campbella. Kasnije, bez ikakvog racionalnoj obja\u0161njena, uzorak je nestao na nekoliko godina, sve dok se ponovo nije pojavio i bio prodan direktoru Dominion muzeja u Wellingtonu od strane Campbellovog pra-praunuka.<\/p>\n

Od kand\u017ei do gigantskih prstiju.<\/p>\n

Prst du\u017eine 38 centimetara prona\u0111en u Egiptu<\/strong><\/p>\n

Ovo je, bez imao sumnje, jedno od naj\u010dudnijih otkri\u0107a u Egiptu. U stvari, davne 1988. godine, jedna od vode\u0107ih europskih novinskih agencija (Bild.de) objavila je \u010dlanak upravo o gigantskom, zagonetnom prstu.<\/p>\n

\"Prst\"<\/p>\n

Prema mnogima, taj prst je rezultat prevare, ali testovi, x-ray fotografije i potvrda o autenti\u010dnosti govori sasvim druga\u010diju pri\u010du.<\/p>\n

Ostaci ovog prsta su impresivni. U pitanju je veliki mumificirani, humanoidni prst du\u017eine od 38 centimetara. Istra\u017eiva\u010di iz Egipta vjeruju da je prst pripadao bi\u0107u koje je moralo biti preko 5 metara visoko. Samo nekoliko ljudi imalo je priliku fotografirati ovaj nevjerojatan artefakt u 1988. godini.<\/p>\n

U razgovoru za Bild.de, Gregor Sporri, koji je i prona\u0161ao prst, izjavio je:<\/p>\n

\u201eTo je bio duguljast paket, koji je mirisao po plijesni\u201c \u2013 rekao je Sporri, kada je ispri\u010dao svoju pri\u010du javnosti 2012. godine.<\/p>\n

\u201eBio sam potpuno zaprepa\u0161ten kada sam vidio tamno sme\u0111i divovski prst. Bilo mi je dozvoljeno da ga uzmem u ruku i fotografiram. Pored prsta postavio sam nov\u010danicu, tek toliko da bi se lak\u0161e mogla vidjeti ve\u0107ina ovog prsta. Prst je zakrivljen, otvoren i prekriven suhim plijesni\u201c.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su imali podijeljena mi\u0161ljenja kada je u pitanju ova misteriozna, drevna relikvija. Najve\u0107i problem je u tome \u0161to se prst ne uklapa ni u jednu konvencionalnu teoriju iznesenih od strane arheologa ili povjesni\u010dara.<\/p>\n

Ostanimo u Egiptu i pogledajmo jedan od najzagonetnijih spomenika prona\u0111enih u zemlji faraona.<\/p>\n

Velika Sfinga: Misterija kojoj nema kraja<\/strong><\/p>\n

Velika Sfinga u Gizi je mo\u017eda najzagonetniji spomenik na Zemlji. Za\u0161to? Pored svih spomenika prona\u0111enih u Egiptu, Velika Sfinga je bez sumnje jedan od najzagonetnijih struktura koje apsolutno nitko nije mogao u potpunosti objasniti.<\/p>\n

\"Veliak<\/p>\n

Nitko ne zna koliko je Sfinga stara! Nitko ne zna tko ju je sagradio i za\u0161to! Nitko ne zna \u0161to sadr\u017ee ogromne komore, \u0161upljine i tuneli ispod Sfinge.<\/p>\n

Starost je vjerojatno najspornija, kada je u pitanju Sfinga. Neki tvrde da struktura datira iz vremena drevne egipatske civilizacije, dok drugi tvrde da je starija i od spomenute drevne egipatske civilizacije te da je stara najmanje 800.000 godina.<\/p>\n

Sfinga pokazuje jasne znakove erozije. S tim u vezi, mnogi znanstvenici tvrde da je Giza nekada bila potopljena vodom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Moramo priznati da je na\u0161 planet daleko bizarniji nego \u0161to bi bilo tko od nas mogao i zamisliti. Postoji bezbroj otkri\u0107a koja su prona\u0111ena \u0161irom svijeta ali koji se i dalje opiru obja\u0161njenima\u2026 Neka od otkri\u0107a ozna\u010dena su kao nemogu\u0107a ili su ih kategorizirali kao rezultat prevare, samo zato jer ih nije mogu\u0107e objasniti. Me\u0111utim, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21039800,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[16854],"class_list":["post-21039799","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-misterij"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039799","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21039799"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21039799\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21039800"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21039799"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21039799"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21039799"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}