{"id":21040357,"date":"2017-05-25T20:10:34","date_gmt":"2017-05-25T18:10:34","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21040357"},"modified":"2017-11-10T14:17:55","modified_gmt":"2017-11-10T13:17:55","slug":"strucnjaci-upozoravaju-pazite-se-zmijskog-cara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/strucnjaci-upozoravaju-pazite-se-zmijskog-cara\/","title":{"rendered":"Stru\u010dnjaci upozoravaju: Pazite se ‘zmijskog cara’"},"content":{"rendered":"

Najve\u0107a europska zmija, \u010detvoroprugi kravosas, “zmijski car” i trepet tradicijske kulture, krotko je poslu\u017eila hrvatskim znanstvenicima da joj ispitaju bakterije usne \u0161koljke.<\/p>\n

Kravosas (Elaphe quatuorlineata) nije otrovna zmija, ali bi svojim ugrizom mo\u017eda mogla na \u017ertvu prenijeti zarazu, isti\u010du stru\u010dnjaci u novom broju \u010dasopisa Veterinarski arhiv, obja\u0161njavaju\u0107i razloge zbog kojih su istra\u017eili sastav bakterijske i gljivi\u010dne flore njezina \u017edrijela i ne\u010disnice.<\/p>\n

U kolekcijama gmazova zmije su opisane kao sekundarni uzro\u010dnici bolesti, pa su se hrvatski veterinari upustili u prvo istra\u017eivanje aerobne mikroflore kravosasa iz prirodnog okoli\u0161a, isti\u010du.<\/p>\n

Ako vas ugrize, mo\u017ee vas zaraziti<\/strong><\/p>\n

Oni su tijekom svibnja i lipnja 2013. na otocima Cresu i Olibu uhvatili 20 kravosasa, uzeli im brisove i pustili ih u prirodu na istom mjestu.<\/p>\n

Autori mjesta na kojim su prona\u0161li Eskulapove zmije opisuju kao \u0161umu okru\u017eena suhozidima, otvoreni kr\u0161ki krajolik s malo bilja, hrastove \u0161umarke u suhozidima, \u017ebunje sa stijenama, itd, a kravosasi su se ondje ve\u0107inom sun\u010dali i odmarali u hladu, a samo po jedan se skrivao, odnosno bje\u017eao od dobronamjernih znanstvenika.<\/p>\n

Obrise usne \u0161upljine i kloake analizirali su, ka\u017eu, standardnim mikrobiolo\u0161kim metodama, te metodom realtime PCR za dokazivanje bakterija Chlamydia spp.<\/p>\n

U uzorcima nisu bile dokazane ni salmonele ni klamidije, no izdvojene su neke bakterije poznate kao mogu\u0107i patogeni u \u010dovjeka, poput vrsta Aeromonas hydrophila, Escherichia coli, Serratia marcescens i Stenotrophomonas maltophilia. Izdvojene su i neke gljivice, poput vrsta Candida albicans, Aspergillus flavus i Cladosporium sp, isti\u010de se.<\/p>\n

Sve u svemu, kravosasi nisu ni izbliza tako opasni kako se nekada mislilo, ali realni rizik od zaraze ipak postoji, zaklju\u010dak je istra\u017eivanja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

To je zmaj!<\/strong><\/p>\n

Etnolo\u0161ka literatura sumnji\u010di da se iza te zmijetine, koja mo\u017ee narasti do 2,5 metra du\u017eine, kriju vjerovanja o zmaju koja su tjerala strah u kosti negda\u0161njem pu\u010danstvu.<\/p>\n

Kravosac, krau\u0161ac, kravarica ili plavi gad, glavni je lik jedne od najstarijih zapisanih legendi, koju je, ka\u017eu, prvi put zabilje\u017eio sv. Jeronim. Sv. Hilarion je po dolasku u Epidaurum, dana\u0161nji Cavtat, oko 365. godine, na loma\u010di spalio ogromnu zmiju Boasa, koja je pusto\u0161ila okolicu, pro\u017edirala krupnu i sitnu stoku, te napadala pastore i pastirice.<\/p>\n

Na tom je mjestu, vjeruje se, napravljena dana\u0161nja crkva sv. Hilariona u Mlinima u \u017dupi Dubrova\u010dkoj.<\/p>\n

Etnolozi su sve donedavna bilje\u017eili usmene predaje koje zmaju pridaju zastra\u0161uju\u0107e mo\u0107i. “Ona ri\u010de pred nevrijeme, i ne da se vi\u0111eti. Mo\u017ee popiti \u010dejade, a najvoli malo dijete” ka\u017ee jedna narodna pri\u010da zabilje\u017eena na Mljetu.<\/p>\n

Pri\u010da o zmijskom caru i danas sadr\u017ei optu\u017ebe da on napada stoku, si\u0161e kravama mlijeko, itd.<\/p>\n

Etnolozi u ritualnom ubojstvu zmaja, vrlo \u010destom u kr\u0161\u0107anstvu, otkrivaju simbol osloba\u0111anja prirodnih bogatstava za ljude, a povezanost pri\u010da o zmaju s vremenom, izvorima i stokom, obja\u0161njavaju jasnom vezom sa shva\u0107anjem boga Velesa u staroslavenskoj mitologiji.<\/p>\n

Veles je bog zemlje, voda i podzemlja. Povezivan je sa zmajevima, stokom, magijom, glazbenicima, bogatstvom i prijevarom. Velesova borba s Perunom, u kojoj je vrhovni bog nastojao Velesa “staviti na svoje mjesto”, jedan od najva\u017enijih mitova u slavenskoj mitologiji.<\/p>\n

No ista ona zmija koja je bila strah i trepet ljudske svakodnevnice, pa se u Gr\u010dkoj omotala oko Eskulapova \u0161tapa kao simbol medicine, istra\u017eivanjima hrvatskih znanstvenika dobila je pravo mjesto koje joj pripada u stvarnom svijetu. Etnolozi su objasnili pozadinu njezina promicanja u zmijskog cara i zmaja, a prirodnjaci da je to jedna velika, divljenja dostojna, ali ipak – dobro\u0107udna \u017eivotinja. Zlonamjerni mo\u017eda dodaju: Kojoj malo smrdi iz usta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najve\u0107a europska zmija, \u010detvoroprugi kravosas, “zmijski car” i trepet tradicijske kulture, krotko je poslu\u017eila hrvatskim znanstvenicima da joj ispitaju bakterije usne \u0161koljke. Kravosas (Elaphe quatuorlineata) nije otrovna zmija, ali bi svojim ugrizom mo\u017eda mogla na \u017ertvu prenijeti zarazu, isti\u010du stru\u010dnjaci u novom broju \u010dasopisa Veterinarski arhiv, obja\u0161njavaju\u0107i razloge zbog kojih su istra\u017eili sastav bakterijske i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21040358,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16753],"class_list":["post-21040357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-zmija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21040357"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040357\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21040358"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21040357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21040357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21040357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}