{"id":21040388,"date":"2017-05-30T22:13:50","date_gmt":"2017-05-30T20:13:50","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21040388"},"modified":"2020-10-15T16:06:07","modified_gmt":"2020-10-15T14:06:07","slug":"dizajnirane-bebe-bi-mogle-imati-nezeljene-mutacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dizajnirane-bebe-bi-mogle-imati-nezeljene-mutacije\/","title":{"rendered":"\u201eDizajnirane\u201c bebe bi mogle imati ne\u017eeljene mutacije"},"content":{"rendered":"<p>Tehnologija Crispr-Cas9 smatrana je idealnom za stvaranje \u201edizajniranih\u201c beba koje bi time imale \u017eeljene genetske karakteristike. Ta tehnologija se temelji na metodi svojevrsnog rezanja i lijepljenja manjih dijelova DNA, a takvo brisanje ili popravljanje \u201epokvarenih\u201c gena teoretski zvu\u010di dobro kad se uzme u obzir da jo\u0161 uvijek prijete opake bolesti.<\/p>\n<p>Novo istra\u017eivanje je, naime, pokazalo da Crispr mo\u017ee tako\u0111er dovesti i do niza ne\u017eeljenih te potencijalno \u0161tetnih mutacija u DNA, konkretno &#8211; na genima izvan onih koji su tretirani tehnologijom. To bi otkri\u0107e moglo imati u\u010dinak sprje\u010davanja klini\u010dkih testiranja, a koja su uskoro trebala po\u010deti u SAD-u, kao i onih koja se ve\u0107 doga\u0111aju u Kini.<\/p>\n<p>\u201cSmatramo bitnim da znanstvena zajednica bolje razmotri potencijalne opasnosti tih mutacija\u201d, rekao je koautor studije dr. Stephen Tsang s Medicinskog centra Sveu\u010dili\u0161ta u Kolumbiji.<\/p>\n<p>Crispr je ina\u010de bio do\u010dekivan kao jeftin i efikasan na\u010din za dobivanje \u201edizajnirane\u201c djece. Ne toliko zbog zadavanja nekih specifi\u010dnih fizi\u010dkih svojstava, poput boje kose ili visine, nego zbog djece koja bi bila bez nasljednih genetskih bolesti (poput, primjerice, astme ili uro\u0111ene sljepo\u0107e).<\/p>\n<p>Novoprona\u0111ene mutacije bi mogle rezultirati tako da bi neke od njih mogle biti i opasne po \u017eivot. Ako bi takva mutacija pogodila neki va\u017ean gen, kao \u0161to bi bio onaj za suprotstavljanje tumorima, mogli bi se stvoriti ne\u017eeljeni problemi. Ve\u0107ina studija koje su prije prou\u010davale ne\u017eeljene mutacije uzrokovane Crispr tehnologijom preure\u0111ivanja koristile su ra\u010dunalne algoritme koji bi predvi\u0111ali podru\u010dja koja bi najvjerojatnije bila pogo\u0111ena brisanjem ili usa\u0111ivanjem dijelova DNA. Ipak, nije se prou\u010davao cijeli genom, ve\u0107 mala koli\u010dina tkiva i u tom slu\u010daju bi algoritam dobro funkcionirao.<\/p>\n<p>Dr. Tsang i njegov tim su na dva mi\u0161a uspje\u0161no \u201eispravili\u201c gen koji je uzrokovao sljepo\u0107u, ali pokazalo se kako je njihova DNA pogo\u0111ena s oko 1.500 malih mutacija na nukleotidu. To je bilo popra\u0107eno s jo\u0161 preko 100 ve\u0107ih neplaniranih promjena u DNA. Nijednu od zapa\u017eenih mutacija nisu predvidjeli kori\u0161teni ra\u010dunalni algoritmi.<\/p>\n<p>\u010cini se kako alat jo\u0161 uvijek nije savr\u0161en kad je u pitanju prou\u010davanje ba\u0161 cijelog genoma. Istra\u017eivanje je odobreno za sljede\u0107e izdanje \u010dasopisa <em>Nature Methods<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novo istra\u017eivanje otkrilo je pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21040392,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[18276,19427,16774],"class_list":["post-21040388","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-bebe","tag-dna","tag-mutacija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040388","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21040388"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040388\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21040392"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21040388"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21040388"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21040388"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}