Trumpova odluka o povla\u010denju SAD-a iz Pari\u0161kog klimatskog sporazuma dolazi nakon najtoplije godine u povijesti (2016.) otkako je mjerenja, a ni prognoze za ovu teku\u0107u nisu optimisti\u010dne. Sveukupno, planet Zemlja se zagrijao 1,26 stupnjeva Celzijevih.<\/p>\n
“Ne postoji na\u010din da zaustavimo globalno zatopljenje”, obja\u0161njava stru\u010dnjak za klimatske promjene NASA-inog Goddard instituta za svemirske studije Gavin Schmidt, “sve je duboko ukorijenjeno u klimatski sustav. To zna\u010di \u010dak i da emisije uglji\u010dnog dioksida zaustavimo sutra na nulu, klimatske promjene bi se odvijale i dalje stolje\u0107ima. Kao \u0161to znamo, nema govora da se \u0161tetne emisije zaustave sutra. Klju\u010dna stvar je usporiti klimatske promjene toliko kako bismo bili sigurni da \u0107emo im se mo\u0107i prilagoditi \u0161to bezbolnije.\u201c<\/p>\n
Schmidt je objasnio kako \u0107e Zemlja izgledati za 100 godina, u najboljem slu\u010daju. “Mislim da je cilj od 1,5 stupnjeva izvan dosega kao dugoro\u010dni cilj”. Procijenio je da \u0107emo tu granicu dosegnuti do 2030. godine.<\/p>\n
Prosje\u010dna temperatura ipak ne daje cjelovitu sliku o klimatskim promjenama. Temperaturne anomalije, ili devijacije temperatura odre\u0111enog podru\u010dja, mahnito \u0107e divljati. Dobar primjer je zapa\u017een na Arktiku pro\u0161le godine kad je u zimi bilo temperature u plusu. Takve i sli\u010dne abnormalnosti \u0107e biti u\u010destalije. Ledeni pokriva\u010d Grenlanda bi do 2050. tijekom ljeta mogao potpuno nestati.<\/p>\n