Dijabeti\u010dari, kao \u0161to znamo, moraju redovno provjeravati razinu \u0161e\u0107era u krvi, a to rade obi\u010dno bockanjem prsta. Novije metode poku\u0161avaju prona\u0107i neki drugi na\u010din pa uklju\u010duju ugradnju senzora pod ko\u017eu ili stavljanje flastera s mikroiglama koje prodiru pod ko\u017eu. \u0160to ako postoji trajno rje\u0161enje koje je puno jednostavnije, jer nije invazivno, a ne iziskuje ni tro\u0161enje vremena?<\/p>\n
Udru\u017eeni tim znanstvenika s Harvarda i MIT-a je na tragu zanimljivog rje\u0161enja koje je invazivno samo prvi put, a onda nakon toga postaje dio va\u0161eg tijela. Radi se o pametnoj tinti, ukratko. U pitanju su bio-osjetljive tetova\u017ee koje mogu promjenom svoje boje uputiti na promjenu razine \u0161e\u0107era. Inovativna tinta za tetoviranje bi prakti\u010dno dovela do toga vlasnik pametne tetova\u017ee mo\u017ee na jedan tako neoptere\u0107en na\u010din pod kontrolom imati razinu natrija, glukoze i pH. Previ\u0161e glukoze i tinta postaje sme\u0111a, previ\u0161e natrija dovodi do promjene u zeleno. Ru\u017ei\u010daste i ljubi\u010daste nijanse, pak, upu\u0107uju na promjenu razine ph. Zvu\u010di tako jednostavno.<\/p>\n
Ova tinta \u010dini od ljudskog tijela svojevrsni interaktivni zaslon. Dinami\u010dna tinta sav taj posao \u201eodra\u0111uje\u201c bez da je direktno povezana s krvotokom. U pitanju su informacije intersticijske teku\u0107ine. Trenuta\u010dno je izum testiran samo na ko\u017ei svinja, koja je sli\u010dna ljudskoj.<\/p>\n
Definitivno funkcionira, ali ljudska testiranja su i dalje prijeko potrebna da bi se vidjelo je li sve ba\u0161 tako djelotvorno s ljudskim pacijentima. Postoje li alergijske reakcije koje ljudi mogu imati na tintu? Ho\u0107e li se tehnologija s vremenom razgraditi? Sve su to legitimna pitanja koja treba testiranjima provjeriti.<\/p>\n
Znanstvenici isti\u010du da tetova\u017ea mo\u017ee izgledati bilo kako, tako da je s te strane stvar identi\u010dna konvencionalnim tetova\u017eama kod kojih se ljudi odlu\u010duju na veli\u010dinu slike i motive koji im se najvi\u0161e svi\u0111aju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Je li odzvonilo neugodnom bockanju?<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21040498,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16361],"tags":[16612,18226],"class_list":["post-21040499","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biotehnologija","tag-dijabetes","tag-tetovaza"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040499","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21040499"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040499\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21040498"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21040499"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21040499"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21040499"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}