Jedno istra\u017eivanje sugerira da su sinovi starijih o\u010deva inteligentniji, vi\u0161e usredoto\u010deni na svoje interese i manje zabrinuti za prilagodbu, sve osobine koje se obi\u010dno vide u \u201egeekovima\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Dok su prethodna istra\u017eivanja pokazala da djeca starijih o\u010deva imaju ve\u0107i rizik od nekih negativnih ishoda, uklju\u010duju\u0107i autizam i shizofreniju, ova nova studija sugerira da mu\u0161ka djeca starijih o\u010deva mogu imati odre\u0111ene prednosti nad svojim vr\u0161njacima u obrazovanju i karijeri.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici s King’s College London su zajedno sa stru\u010dnjacima za autizam Medicinskog fakulteta Icahn iz ameri\u010dkog Mount Sinai prikupili bihevioralne i kognitivne podatke od 15 tisu\u0107a dje\u010daka blizanaca u Velikoj Britaniji.<\/p>\n\n\n\n
Kad su blizanci navr\u0161ili 12 godina ispunjavali su online testove koji su mjerili “geek” osobine, uklju\u010duju\u0107i neverbalni IQ, sna\u017ean fokus na podru\u010dje interesa i razine socijalne povu\u010denosti.<\/p>\n\n\n\n
Roditelji su tako\u0111er ispitivani brine li njihovo dijete o tome kako ga vr\u0161njaci percipiraju i imaju li bilo kakve interese koji zauzimaju ve\u0107inu njihovog vremena. Koriste\u0107i ove informacije znanstvenici su izra\u010dunali svojevrsni indeks geekova.<\/p>\n\n\n\n
Sveukupno, ve\u0107e rezultate u geek indeksu postigli su sinovi starijih o\u010deva. Za one s o\u010devima u dobi od 25 godina ili manje prosje\u010dna ocjena bila je 39,6. Za dje\u010dake s o\u010devima u dobi izme\u0111u 35 i 44 godine rezultat je porastao na 41, a oni koji su imali o\u010deve s 50 i vi\u0161e godina sko\u010dili su na 57.<\/p>\n\n\n\n
Kako su blizanci rasli, znanstvenici su pratili njihov \u0161kolski uspjeh i prona\u0161li su da je onima s o\u010devima u dobi od 50 i vi\u0161e – 32 posto vjerojatnije da \u0107e posti\u0107i najvi\u0161u ocjenu, osobito u STEM predmetima (znanost, tehnologija, in\u017eenjerstvo, matematika).<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su izra\u010dunali da je 57 posto bodova geek indeksa naslije\u0111eno, \u0161to upu\u0107uje na to da DNA i okoli\u0161 igraju gotovo jednaku ulogu u tome kako netko ispada “geeky”.<\/p>\n\n\n\n
Razlozi me\u0111usobne povezanosti kriju se u mu\u0161karcima usredoto\u010denima na karijeru kojima treba dulje vremena da zapo\u010dnu obitelj, mutacijama u starijoj spermi ili starijim o\u010devima koji imaju bolji socioekonomski status od mla\u0111ih pa njihova djeca imaju pristup boljem obrazovanju ili ve\u0107im mogu\u0107nostima.<\/p>\n\n\n\n
Iako ih znanstvenici nisu mogli izravno izmjeriti, pretpostavljaju da se neki geni za \u201egeekiness\u201c i autizam preklapaju i da su ti geni vjerojatno prisutni kod starijih o\u010deva.<\/p>\n\n\n\n
Dr. Magdalena Janecka je dodala: “Kada se dijete rodi samo s nekim od tih gena vjerojatnije je da \u0107e uspjeti u \u0161koli. Me\u0111utim, s ve\u0107om dozom ovih gena, kada postoje drugi \u010dimbenici rizika, oni mogu zavr\u0161iti s ve\u0107om predispozicijom za autizam.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nije \u0161ala, objavljeno je u \u010dasopisu Translational Psychology.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065636,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[21122,17734,21124,21123],"class_list":["post-21040552","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-geekovi","tag-iq","tag-sinovi","tag-stariji-ocevi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040552","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21040552"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040552\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065637,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21040552\/revisions\/21065637"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065636"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21040552"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21040552"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21040552"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}